postoje zakoni termodinamike, energija se ne stvara ex nihilo, ergo, ako unosiš manje kalorija nego što ih trošiš, gubit ćeš kilograme.
netočno, čovjek nije mehanički stroj
Intake > potrošnja = debljanje, i obratno. Sve ostalo je mlaćenje prazne slame.
I da i ne. Koncept je ispravan - ako jedeš više nego ti treba, udebljat ćeš se. I obratno. Tako da bi tu, metaforički rečeno, mogli reći - calories in, calories out.
To je zapravo post hoc racionalizacija. Ali u stvarnosti je to daleko kompliciranije i to toliko da bi se moglo reći da nije nužno točno. Prvo - mi ne konzumiramo kalorije, niti palimo hranu. Kalorije (tj. kilokalorije) se "mjere" kalorimetrom, koji ne funkcionira kao naš metabolizam. Nadalje, kalorijska vrijednost namirnica u EU može odstupati +/- 10% (u SAD-u +/- 20%), što znači da tvoji izračuni kalorijske vrijednosti koju konzumiraš mogu dovoljno odstupati da ti misliš da si u kalorijskom deficitu, a u stvarnosti si u suficitu, i obratno.
Nadalje, imamo nešto što se naziva termički efekt hrane - prilikom procesiranja proteina naše tijelo troši više kalorija na to nego na procesiranje ugljikohidrata i masti pa ispada da kalorija proteina ima nekih 15-20% nižu efektivnu vrijednost od kalorije ugljikohidrata! Pazi sad koje to posljedice ima! Na primjer, kad se netko ozbiljnije primi mršavljenja ili vježbanja, obično pritom poveća unos proteina i smanji unos ugljikohidrata i još tipično si ograniči kalorije da bude u deficitu. No ta osoba je u još manjem stvarnom deficitu zbog činjenice da je zamijenila dio ugljikohidrata proteinima, zbog većeg termičkog efekta. Ali to još nije sve. Proteini su gradivni elementi, što znači da se neće nužno koristiti za energiju, nego za izradu/obnovu tkiva. Tako da vaga može pokazivati isto, ali osoba će zapravo biti vitkija, jer će se iz proteina izgrađivati mišići.
A onda tu imaš i situaciju s hormonima, poglavito inzulinom. Ako smanjiš unos hrane, tijelo će nekako morati doći do energije ako je ne unosiš dovoljno. Što tijelo onda radi? Ako unosiš puno ugljikohidrata koji jako dižu inzulin, tijelo će pokušati maksimalno iskoristiti unesene ugljikohidrate, a ostatak energije će dobiti iz masti (što će ići sporije nego da nemaš povišeni inzulin) i proteina. Ako pritom ne unosiš dovoljno proteina, tvoje tijelo će razgrađivati mišiće da dođe do dovoljne količine glukoze, a to će za sobom povući i usporavanje metabolizma. S druge strane, ako unosiš vrlo malo ugljikohidrata, inzulin ti neće biti visok, a tijelo će jako zagrabiti u masno tkivo, jer će ti tijelo trošiti više masti, a i usredotočit će se na proizvodnju ketona (iz masti, odnosno masnih kiselina), a glukoza će se i dalje dobivati iz proteina (samo što će potrebe za glukozom biti smanjene, jer će se tijelo više okrenuti masnoćama i ketonima za energiju). Drugim riječima, iako će čovjek možda unositi hranu s nominalno istim brojem kalorija, njegov organizam/metabolizam će funkcionirati bitno drugačije. Zato i ljudi koji krenu na keto ili karnivor dijetu često dožive snažno inicijalno gubljenje težine, a da pritom obično ne gladuju.
Tako da, isticanje calories in-calories out ima vrlo malu vrijednost i ljudi bi se trebali odviknuti od toga. To je smišljeno zato da se ljude uvjeri da je hrana koja je smeće jednako vrijedna kao nutritivno stvarno bogata hrana. Zapravo je pogrešno voditi se time kao temeljnom i osnovnom postavkom. Prvo i osnovno je - unosi dovoljno proteina, jer su oni gradivni elementi našeg tijela! Dobar dio ljudi, ako ne i većina, ne unosi optimalnu količinu proteina. Nakon toga - unosi dovoljno zdravih masnoća (tu rafinirana sjemenova ulja automatski otpadaju), odnosno hranu koja ih sadrži (većinom hrana životinjskog porijekla), koje će ti koristiti za energiju, za lakše probavljanje proteina, te za bolju apsorpciju mnogih vitamina (mnogi vitamini su topivi u mastima). Nakon toga, budi siguran da unosiš dovoljno vitamina i minerala kroz hranu - ako ne uspijevaš u tome, možeš probati dodati neku drugu hranu koja ih sadržava ili dodati suplemente. I onda, ako i dalje nisi unio dovoljno energije, zapuni razliku nečime što ti neće previše dizati inzulin (i zapuni do one mjere koja te neće debljati, odnosno kojom ćeš održavati željenu težinu). Ako imaš neki autoimuni poremećaj, istraži koja hrana je okidač tome (najčešće je riječ o biljnoj hrani bogatoj lektinima, što uključuje određene vrste povrća te žitarice, pogotovo one s većim udjelom glutena, jer je gluten vrsta lektina). Ako imaš problema s crijevima/probavom, probaj u potpunosti izbaciti vlakna iz prehrane na bar mjesec dana pa vidi dolazi li do poboljšanja.
Calories in-calories out ne pokriva ništa od toga. Calories in-calories out je floskula. I zapravo točna je samo ako u letu redefiniraš o kojim kalorijama govoriš (jer, kao što sam prije objasnio, nije isto govoriš li o nominalnim kalorijama ili o efektivnoj vrijednosti kalorija uslijed termičkog efekta, a također ono što piše na kutiji ili vrećici ne mora odgovarati stvarnosti, a i svi smo mi različiti i imat ćemo različitu apsorpciju nutrijenata iz hrane!) i ako imaš feedback - znači, ako pratiš što se događa s težinom osobe nakon što promijeniš "unos kalorija". Bez praćenja, bez feedbacka, priča pada u vodu (jer će osoba potencijalno završiti na krivoj kilaži, a i ako dođe do promjene kilaže ili promjene količine mišićne mase, automatski se mijenja calories out strana jednažbe). Ti bez konstantnog feedbacka nemaš ništa. A s feedbackom calories in-calories out ispada nešto dinamično i nekonkretno.
točno.
evo jedna zanimljivost, ležim i ništa me radim nekoliko tjedana, jedem isto kao i uvijek, pa čak i više, i pogodi što - mršavim! mišićna masa opada. razlika u odnosu kada sam fizički aktivan je ta što kada ne radim ništa idem obaviti veliku nuždu jedno 4x dnevno za razliku od 1x dnevno kada sam fizički aktivan
Gubit misicnu masu i ic 4x srat nije bas najbolje
