Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?

poruka: 99
|
čitano: 21.387
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?".
17 godina
neaktivan
offline
Re: Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?
4ndY kaže...

U nešto kasnijim komentarima spominje se da znanost "potvrđuje" stvari eksperimentima i da je time bolja od religije. Nažalost, nije baš tako jednostavno. Prvo, neka teorija se može odbaciti eksperimentalnim rezultatima, ali nekad i ne mora jer i svaki ekspriment u sebi sadrži brdo pretpostavki čijom se falfisikacijom može pokazati da ekspriment nije pobio tvrdnje koje je na prvu ruku pokazao da je pobio. Negdje stvari idu toliko daleko da bi se ljudi pitali zašto se to zove eksperimentom uopće.

 

...

 

Osim toga, postoji ta kriva predodžba religije kao nešto sasvim glupo i očito pogrešno. I da, treba se smijati ljudima koji smatraju da je Zemlja stara 6000 godina, da je Mosije razgrnuo more itd. Ali ako se religijska uvjerenja ne shvate na doslovnoj razini, jako je teško išta pobiti na tom planu i dokazati da je znanost "u pravu" (što god to značilo). Većina ekipe je navikla na tu plastičnu sliku vjernika koji ide svijetom i dogmatski vjeruje u stvari koje ne ne razumije - i možda većina vjernika to i jest, ali ima vjernika i teologa koji ne shvaćaju stvari doslovno i koji mogu sa svima nama ovdje obrisati pod u raspravi o postojanju boga jer oni ne samo da znaju konzistentno svoju ideološku domenu, veći poznaju i filozofiju znanosti, kao i opravdane kritike znanosti. Te ljude ne treba podcjenjivati i za takve treba podići vlastite standarde i kritički promišljati o znanosti. Ako vas zadovoljava nadmetanje s ljudima koji slušaju lokalnog popa i vjeruju da je Isus rođen 25. prosinca, onda slobodno nastavite debatirati s takvima. No za to se može napisati i skripta koja će opovrgavati njihove teze: "Ne, Isus nije rođen 25. prosinca jer su tada imali drugačiji kalendar - 25. prosinca slavili su se drugi poganski običaji, a ovaj je onda usvojen i za kršćanstvo." Bolje je vrijeme utrošiti na kritičko propitivanje vlastitih stavova kako bi se razvilo što bolje razumijevanje svijeta u kojem živimo. Tada "gubljenje" vremena na to ima smisla.

 Iz graničnih slučajeva eksperimenata koji su na rubu današnjih tehnoloških mogućnosti izvlačiš zaključak da nema razlike između znanosti i religije? Postoje stvari koje su dobro eksperimentalno dokazane i one koje nisu. To što postoje i ove druge ni na koji način ne izjednačava znanost s religijom, kao što to čini ni postojanje pojedinaca koji znanost pogrešno tumače.

 

Daj neki primjer takve genijalnosti religijskih mislilaca.

 

Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
17 godina
neaktivan
offline
Re: Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?
Tony Marconi kaže...

"dokazi" iz molekularne biologije da čovjek i majmun (čimpanza) imaju zajedničkog pretka zbog sličnosti genoma od 95% do 99% NIJE DOKAZ.

to je samo dokaz da čovjek i majmun imaju skoro 99% sličnosti genoma....

 Imaš neke 'greške' u genomu koje su se pojavile u nekom trenutku u povijesti i sve životinje koje su se kasnije razvile u toj grani imaju takvu grešku, a u drugim granama ju nemaju. Evolucija je najlogičnije objašnjenje za to. Ako tvdiš da je moguće i da je bog to tako napravio onda više apsolutno ništa ne možeš dokazati. Otisci na oružju? Možda ih je ostavio ubojica, a možda bog. Vidio si nešto? Možda jesi, a možda te bog u to uvjerio, mada se nije dogodilo. Za svaki događaj možeš osim standardnog objašnjenja dodati i božju intervenciju, što nas nikamo ne vodi. Zamisli da ti susjed za ulubljenje na tvom autu s bojom njegovog auta kaže da osim objašnjenja da ti ga je on udario postoji još jedno. 

 

Obično se boga uvodi tamo gdje drugog objašnjenja (još) nema, ali neki ga rado vide i u stvarima koje su objašnjive na prirodnim osnovama. Jedan od meni dražih običaja je sportske (ne)uspjehe pripisivati božjem trudu.

Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
17 godina
offline
Re: Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?
Visak kaže...

 Iz graničnih slučajeva eksperimenata koji su na rubu današnjih tehnoloških mogućnosti izvlačiš zaključak da nema razlike između znanosti i religije? Postoje stvari koje su dobro eksperimentalno dokazane i one koje nisu. To što postoje i ove druge ni na koji način ne izjednačava znanost s religijom, kao što to čini ni postojanje pojedinaca koji znanost pogrešno tumače.

 

Daj neki primjer takve genijalnosti religijskih mislilaca.

 

Dvije međusobno povezane kritike znanosti želim naglasiti.

 

Prva je da ona ne donosi objektivnu istinu po sebi, već je ovisna o paradigmi i kao takva njezino se viđenje "istine" mijenja - ono što je prije bilo nezamislivo i ismijavano, danas je postala znanstvena "činjenica", a ono što se danas ismijava vjerojatno će u budućnosti definirati nove grane znanosti, dok će nešto što se smatra "sigurnom stvari" u budućnosti se pokazati kao slijepa ulica - eksperimenti će se tada reinterpretirati i u tom kontekstu se ništa neće promijeniti. Neće se promijeniti rad mikrovalke niti će prestati raditi GPS navigacija, već će se postavljati drugačija pitanja koja više neće slijediti današnji paradigmatski okvir i to će sve skupa davati novu interpretaciju stvarnosti, koja će biti u mnogim dijelovima oprečna sadašnjoj, ali zadovoljavajući stare eksperimente. To se već dogodilo par puta u povijesti znanosti i nema razloga da se opet ne dogodi. Pogotovo što je indikativno da već dugi niz desetljeća u fizici nema ništa novo pod suncem.

 

Druga je da znanost sama iznutra nije takva sjajna monolitna struktura kakvom se izvana čini. Tu brdo stvari ne štima, nije konzistentno i svaka od njih potencijalna je bomba koja će preokrenuti posve shvaćanje subjekta proučavanja. Navedimo samo tamnu tvar i tamnu energiju u fizici kao opća mjesta za početak. I pretpostavljam da gotovo svako polje fizike koje je predmetom aktivnog istraživanja sadrži mnoštvo pretpostavki koje se uzimaju kao datost, a nisu ni približno utemeljene kako bi trebale. Jedan od razloga je i današnji sustav znanosti gdje se potiče rješavanje lakih problema, dok se teških pitanja nitko ne želi uhvatiti jer za njih treba godine rada, a onda se izgubi i financiranje i pozicija - znanstvenik završi na ulici. Tako da se u konačnici malo znanstvenika u svijetu bavi zapravo fundamentalnim problemima. Velika većina samo nadograđuje i primjenjuje stare modele i teorije ili radi na primjeni.

 

Na temelju toga želio bih da se shvati znanost više kao metoda koja nanovo i nanovo izmišlja samu sebe kroz konstantnu kritiku. Nažalost, to je puno više želja nego stvarnost jer većina znanstvenika, a još više laika to ne shvaća tako nego se sa znanosti razbacuje kao nečim nepobitnim, kao nečim što daje objektivne istine i "prirodne zakone", "znanstvene činjenice"... a to je zapravo svojstveno relgijama, pogotovo u njihovom raspadajućem razdoblju postojanja. (Auto)cenzura u znanosti danas je toliko jaka da je teško objaviti bilo što van mainstreama, dok istovremeno neke skroz arbitrarne i jako spekulativne hipoteze zauzimaju centralnu ulogu u nekim područjima. Npr. u kozmologiji, problem ravnosti svemira i njegove homogenosti objašnjava se ubacivanjem inflatornog faktora koji je u djeliću vremena nakon Velikog praska napuhao svemir eksponencionalno. Pitanja što je generator tog polja i zašto je trajalo samo tako kratko vodi na metafizička pitanja da je prirodnije pretpostaviti divovske jednoroge koji su galopom po dugama stvorili to polje. Na inflacijskoj kozmologiji naslanja se zatim cijeli set hipoteza koja se negdje već uzimaju zdravo za gotovo, a na to se nadovezuju i eksperimenti.

 

A kad govorimo o religiji, pa i kršćanstvu, onda je ono imalo veliku ulogu kao baštinitelj znanja i kulture antike koje vjerojatno ne bi preživjelo da se nije čuvalo u samostanima. Većina srednjovjekovnih mislioca proizašla je iz okrilja crkve, a mnogi su od njih bili i veliki vjernici. Da ne spominjem koliko je i arapska civilizacija sačuvala znanja. Tako da nije lako prekrižiti religiju kao nepotreban i štetan faktor - ona je pružala utočište znanju i misli kad je to izvan nje bilo nemoguće, kao što je tamno razdoblje Zapadne civilizacije. Nadalje, u svom nedegeneriranom obliku religije imaju formu filozofije (pogotovo one istočnjačke), a onaj tko usvoji s razumijevanjem (bez previše doslovnosti) zapravo može dobro, čak i za današnje standarde, razumijeti prirodne i društvene pojave jer to znanje nije izvučeno iz šešira, već je produkt promišljanja i opažanja ljudi tokom tisuća godina i dostiglo je zavidnu razinu kompleknosti i apstraktnosti. To što prije nisu imali čestične akceleratore ne znači puno (npr. danas mnogi tzv. mislioci ne mogu dosegnuti ni razinu antičkih filozofa).

 

Neću (još) reći da su današnja znanost i današnja religija ista stvar, niti sam to tvrdio u prijašnjim komentarima, ali s obzirom na prisutne tendencije, ne mogu reći i da znanost neće u jednom trenu postati dogmatska baš kao i religije koje danas ismijava. Meni je u osobnom interesu da to ne postane, ali svaki dan gledam prilično depresivan film...

A neutron walks into a bar; he asks the bartender, 'How much for a beer?' The bartender looks at him, and says 'For you, no charge.'
Poruka je uređivana zadnji put sri 13.7.2016 23:46 (4ndY).
17 godina
neaktivan
offline
Re: Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?
4ndY kaže...

 

A kad govorimo o religiji, pa i kršćanstvu, onda je ono imalo veliku ulogu kao baštinitelj znanja i kulture antike koje vjerojatno ne bi preživjelo da se nije čuvalo u samostanima. 

 Reći da je kršćanstvo zaštitilo kulturu i znanje antike jer ju je sačuvalo u samostanima je kao reći da je čovjek sačuvao kalifornijskog kondora ili novogvinejskog psa pjevača zato jer posljednjih par primjeraka živi u zoološkim vrtovima....

Poruka je uređivana zadnji put čet 14.7.2016 0:08 (BlackDog22).
12 godina
offline
Re: Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?

Fundamentalni Budizam: Ne postoji nagrada i kazna. Postoji opća svjesnost i nakon smrti preskaćemo iz jedne u drugu svjesnost koja se događa u drugom vremenu i svijetu i neprestano ponavljamo isti život na isti način sa drugačijom kulisom.

 

Nisam religiozan ali religije su ponekad na dobrom tragu na svoj način. Poveži ovo gore sa paralernim svemirima, antimaterijom i ostalim fantastičnim otkrićima i teorijama fizike. Religija pokušava odgovoriti na temeljna pitanja isto kao i znanost, problem je što se religija bazira "ja vjerujem", a znanost na "ja sumnjam" i zato vjerujem znanosti jer potiče znatiželju a ne dogmu. No religije su često bile na dobrom tragu. Geneza u bibliji poćinje sa svjetlošću", što je pozadinsko zračenje big benga ne go svjetlost, na to stavi da geneza nije bibliski tekst nego puno stariji, ne možeš reći da ljudski um nije fanscinantan i da tekst od prije desetak tisuća godina nije nabaso na komadić istine.

14 godina
offline
Re: Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?
disk c kaže...

na to stavi da geneza nije bibliski tekst nego puno stariji, ne možeš reći da ljudski um nije fanscinantan i da tekst od prije desetak tisuća godina nije nabaso na komadić istine.

Ako napises ogromnu knjigu sa milijun izmisljenih cinjenica u njoj, kad-tad ces napisati i nesto (polu)istinito.

(╯- , -)╯︵ ┻━┻
17 godina
offline
Re: Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?
BlackDog22 kaže...
4ndY kaže...

 

A kad govorimo o religiji, pa i kršćanstvu, onda je ono imalo veliku ulogu kao baštinitelj znanja i kulture antike koje vjerojatno ne bi preživjelo da se nije čuvalo u samostanima. 

 Reći da je kršćanstvo zaštitilo kulturu i znanje antike jer ju je sačuvalo u samostanima je kao reći da je čovjek sačuvao kalifornijskog kondora ili novogvinejskog psa pjevača zato jer posljednjih par primjeraka živi u zoološkim vrtovima....

 S time bih se složio kad bi rekli da je krišćanstvo odgovorno za sumrak civilizacije srednjeg vijeka, ali nije baš priča tako bajkovita. Možemo to ostaviti za neku drugu temu :-)

 

(Da me se u ovim digresijama i ogromnim off-topicima ne bi shvatilo kao promotora religija - nasuprot - spominjem ih samo u kontekstu erozija znanosti koja počinje sve više ličiti na novu dogmu, a radi toga moram reći i da religija nije uvijek imala regresivnu društvenu ulogu. Paraleno smatram da je ideal čovječanstva napuštanje religije, baš kao i rasne, nacionalne i svake druge podjele... ako već treba ovakav disclaimer)

A neutron walks into a bar; he asks the bartender, 'How much for a beer?' The bartender looks at him, and says 'For you, no charge.'
Poruka je uređivana zadnji put čet 14.7.2016 1:12 (4ndY).
14 godina
offline
Re: Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?
kingofthenight kaže...
bariton kaže...
kingofthenight kaže...

 

Pa evo, proslo je 13.7 milijardi godina i nigdje nisu nasli samoupravljajuce auto niti ista sto je nastalo samo od sebe, osim zivota ali svaki zivot u sebi ima DNK.

Upisi u google i izbaci ti jedno 1 000 000 linkova da je DNK nesto tipa programski kod.

 

 To samo dokazuje da je tvoja tvrdnja "Vece su sanse da se funkcionalan Rimcev Concept One sastavi sam od sebe nego da zivot nastane sam od sebe" pogrešna.

 Oke, da se ispravim. Vece su sanse da se Rimcev Concept One ili Teslino samoupravljajuce vozilo kroz milijarde godina uz prisustvo raznih sila postupno sastavi od sebe iz nicega nego da zivot nastane iz nicega.

 Ne vidim bitnu razliku. Ono što si naveo kao dokaz, opet samo dokazuje da ti je tvrdnja pogrešna. Jer, život je očito nastao (a nemamo dokaza o bilo kakvoj intervenciji osim "raznih sila"), a Concept One nije.

 
1 0 hvala 0
14 godina
offline
Re: Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?
4ndY kaže...

U nešto kasnijim komentarima spominje se da znanost "potvrđuje" stvari eksperimentima i da je time bolja od religije. Nažalost, nije baš tako jednostavno. Prvo, neka teorija se može odbaciti eksperimentalnim rezultatima, ali nekad i ne mora jer i svaki ekspriment u sebi sadrži brdo pretpostavki čijom se falfisikacijom može pokazati da ekspriment nije pobio tvrdnje koje je na prvu ruku pokazao da je pobio. Negdje stvari idu toliko daleko da bi se ljudi pitali zašto se to zove eksperimentom uopće.

 

Npr. Higgsov bozon "otkriven" na LHC-u u CERN-u "dokazan" je na sljedeći način: s jedne strane imate akcelerator i detektore koji sudaraju snopove i generiraju veliku statistiku događaja za koje je nemoguće rekonstruirati što ih je uzrokovalo; s druge strane imate Monte Carlo metode kojima simulirate Standardni model (i moguće ekstenzije) na klasterima diljem Europe i svijeta i uspoređujete podudaranje statistike jednog i drugog pristupa. Ako imate podudaranje, a vaš računalni model je uključivao Higgsa, onda zaključujete i da ste detektirali Higgsa. Dakle nitko nije vidio Higgsa baš kao ni boga. I to nije samo u fizici elementarnih čestica, već gotovo u svim granama fizike. Zadnje direktno opažena čestica bio je pozitron (Anderson, 1932), opažen u maglenoj komori kao čestica koja se zakreće u magnetskom polju obrnuto od elektrona, a sve ostalo i kasnije statističko je podudaranje s predloženim modelima. Današnja su opažanja jako indirektna i poretpostavljaju već jako puno teorije. Kad bi se samo jedan kotačić od tih pretpostavki srušio, velik dio znanstvenih zaključaka nestao bi preko noći, a o kojim se govorilo kao o eksprimentalnim činjenicama. I zato to nisu stvari za koje je vrijedno stavljati glavu na giljotinu jer bi se već sutra mogle urušiti. Znanost treba shvatiti kao metodu za kritičko propitivanje svijeta, a ne kao monolitnu strukturu znanja iz koje se trebaju vući nepobitne činjenice. To je najveća snaga znanosti, barem bi trebala biti.

 

Osim toga, postoji ta kriva predodžba religije kao nešto sasvim glupo i očito pogrešno. I da, treba se smijati ljudima koji smatraju da je Zemlja stara 6000 godina, da je Mosije razgrnuo more itd. Ali ako se religijska uvjerenja ne shvate na doslovnoj razini, jako je teško išta pobiti na tom planu i dokazati da je znanost "u pravu" (što god to značilo). Većina ekipe je navikla na tu plastičnu sliku vjernika koji ide svijetom i dogmatski vjeruje u stvari koje ne ne razumije - i možda većina vjernika to i jest, ali ima vjernika i teologa koji ne shvaćaju stvari doslovno i koji mogu sa svima nama ovdje obrisati pod u raspravi o postojanju boga jer oni ne samo da znaju konzistentno svoju ideološku domenu, veći poznaju i filozofiju znanosti, kao i opravdane kritike znanosti. Te ljude ne treba podcjenjivati i za takve treba podići vlastite standarde i kritički promišljati o znanosti. Ako vas zadovoljava nadmetanje s ljudima koji slušaju lokalnog popa i vjeruju da je Isus rođen 25. prosinca, onda slobodno nastavite debatirati s takvima. No za to se može napisati i skripta koja će opovrgavati njihove teze: "Ne, Isus nije rođen 25. prosinca jer su tada imali drugačiji kalendar - 25. prosinca slavili su se drugi poganski običaji, a ovaj je onda usvojen i za kršćanstvo." Bolje je vrijeme utrošiti na kritičko propitivanje vlastitih stavova kako bi se razvilo što bolje razumijevanje svijeta u kojem živimo. Tada "gubljenje" vremena na to ima smisla.

 Je, to je baš tako jednostavno, samo ne treba banalizirati stvari u korist religije. Dokaz nije binarna veličina, pa da ga ili ima, ili nema. Svaki dokaz ima pripadajuću vjerojatnost. Ako je vjerojatnost za nešto 5 sigma, razumno je to smatrati dokazanim. Osim toga, znanost je poštena, pa nikad ništa ne smatra definitivno dokazanim. S druge strane, religijske dogme imaju vjerojatnost oko nule, a smatraju se neupitnim istinama. Bar dok ih znanost ne demantira, kada se bez ikakvog srama počnu smatrati alegorijama, prenesenim značenjem i slično. Stoga je bilo kakva usporedba znanosti i religije potpuno deplasirana.

 

I da, tvrdim da nema teologa koji može obrisati pod sa mnom. Njihova "ideološka domena" nije konzistentna. U nastojanju da je takvom prikažu čine uglavnom uvijek iste logičke i argumentacijske pogreške. Na primjer, vjeruju u vrlo konkretnog biblijskog Isusa, ali argumenti kojim ga dokazuju su redom o nekakvom deističkom neprovjerljivom bogu. Ako znaš nekog, pozivam te da ga uputiš na ovu temu.

17 godina
offline
Re: Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?
bariton kaže...

 Je, to je baš tako jednostavno, samo ne treba banalizirati stvari u korist religije. Dokaz nije binarna veličina, pa da ga ili ima, ili nema. Svaki dokaz ima pripadajuću vjerojatnost. Ako je vjerojatnost za nešto 5 sigma, razumno je to smatrati dokazanim. Osim toga, znanost je poštena, pa nikad ništa ne smatra definitivno dokazanim. S druge strane, religijske dogme imaju vjerojatnost oko nule, a smatraju se neupitnim istinama. Bar dok ih znanost ne demantira, kada se bez ikakvog srama počnu smatrati alegorijama, prenesenim značenjem i slično. Stoga je bilo kakva usporedba znanosti i religije potpuno deplasirana.

 

I da, tvrdim da nema teologa koji može obrisati pod sa mnom. Njihova "ideološka domena" nije konzistentna. U nastojanju da je takvom prikažu čine uglavnom uvijek iste logičke i argumentacijske pogreške. Na primjer, vjeruju u vrlo konkretnog biblijskog Isusa, ali argumenti kojim ga dokazuju su redom o nekakvom deističkom neprovjerljivom bogu. Ako znaš nekog, pozivam te da ga uputiš na ovu temu.

 Znanost kao ideal možda je poštena, ali takva postoji samo u svijetu ideja - znanost je u praksi ono što prezentiraju i rade znanstvenici, a jesu li oni toliko pedantni, konzistentni i precizni u izražavanju? U govoru sigurno ne: pa se govori da smo _vidjeli_ sudar crnih rupa preko gravitacijskih valova, da smo _otkrili_ Higgsov bozon ili da smo _detektirali_ tamnu tvar u akustičkim oscijalcijama pozadinskog mikrovalnog kozmičkog zračenja... (rijetko kada čujem da se govori u uvjetovanoj formi oko tih stvari kao što ti tvrdiš). U znanstvenim člancima i monografijama također rijetko srećem neku naročitu obzirnost prema "vjerojatnosti dokaza", već se stvari nabacuju lopatom. Ima radova koji primjenjuju Bayesovu analizu kako bi izrazili strogost svojih tvrdnji u formi vjerojatnosti na temelju vjerojatnosti uključenih modela, ali to je jako rijetko i dosta ovisi o području.

 

Želim reći da kad govorimo o znanosti, često pribjegavamo toj slici idealne znanosti - samokritične, objektivne, duboko racionalne, otuđene od društvenog i psihološkog konteksta, dok je stvrnost daleko neurednija i uključuje mnogo intelektualnog nepoštenja, aljkavosti, vlastitih interesa, pristranog tumačenja, netransparentnih metoda i računalnih kodova itd. itd. Kad si već spomenuo 5-sigma - znaš li zašto je uveden čak toliki stupanj sigurnosti u visokoenergetskoj fizici? Sigurno ne da bi se hvalili da smo baš jako sigurni u svoja otkrića.

 

A kad govorimo o relgiji, onda uvijek govorimo o konkretnim navodima iz raznih izvora, nekritičkim vjernicima, apsurdnim postupcima religijskih institucija i sl., a nikad ne govorimo o filozofskom okviru i misaonom sustavu koji su razvile kroz tisuće godina (naspram parsto godina znanosti). Također, uvijek govorimo o mainstreamu, a ne vjernicima koji kritički propituju svoju vjeru i proširuju svoju spoznaju (doprinoseći znanosti također!). Uzimnje prosječnog vjernika kao idealnog reprezenta religije isto bi bilo kao i uzimanje prosječnog znanstvenika kao reprezenta znanosti same. Možda stvari u znanosti nisu još toliko loše kao što su velikim religijama, ali postepeno idu k tome. Prosječan PhD student recimo nema nikakvog obrazovanja o znanstvenoj metodi, već nekritički ponavlja postupke koje je usvojio u procesu obrazovanja, postulira ih i dalje štanca članke na postdocovima u nadi da će uloviti neku stalnu poziciju. A kad se suoči s kritikom, uključuje se u ovaj dogamtski mod tvrdeći da je to sve 5-sigma, da se sve može opovrgnuti, da su to provjerene metode, da su to standardni znanstvene zajednice itd. - a možda je upitam samo da pokaže računalni kod kojim je izračunao neku veličinu.

 

U ovim komentarima upravo želim spasiti znanost od ovakve banalizacije da ona ostane ideal o kojem pričamo. Uostalom, kritiziram ono što najbolje znam - sigurno ne mogu na taj način sustavno kritizirati filozofski okvir hinduističkih Veda. Neki osvješteni vjernik može na isti način može poboljšavati sliku svoje religije odvajajući je od prizemnosti i usmjeravajući je prema samoj ideji - filozofiji. Recimo, hipotetski vjernik (nije da sam takvog osobno upoznao, ali ne mogu otkloniti mogućnost njegova postojanja, pogotovo što ima puno dobrih mislioca-vjernika kroz povijest) koji tumači svoju vjeru unutar filozofije njemačkog idealizma teško da bi mogao biti opovrgnut, a prosječnog znanstvenika bi već rasturio na kritici formalne logike. Ako već želiš pokazati svoje mišiće da opovrgneš postojanje boga, pozivam te da napišeš kritiku Hegelovog filozofskog sustava. Sve dok to ne vidim, "vjerujem" da je vjernik koji bi obrisao pod s nama itekako je moguć (evo, upravo sam ga konstruirao kao model). Samo je malo vjerojatno da bi takav došao dokazivati svoje znanje pred publikom na nekom hrvatskom IT forumu.

 

Zaključno: mislim da bi najveća vrijednost znanosti naspram religije trebala biti upravo ta što se ona može kritizirati bez straha da će kritičar biti izopćen kao heretik, no trenutno nisam siguran je li to zapravo u praksi moguće, a ne želim iskušavati na vlastitoj koži jer znam da je lakše dobiti financiranje i poziciju ako se recimo bavim aksionima kao kandidatima tamne tvari, nego modifikacijama gravitacije koje bi objasnile isti problem. A to je indikator da "hereza" u znanosti ipak nije poželjna. I na toj razini ide kritika i usporedba s relgijom i za to imam cijelo vrelo argumenata.

A neutron walks into a bar; he asks the bartender, 'How much for a beer?' The bartender looks at him, and says 'For you, no charge.'
Poruka je uređivana zadnji put čet 14.7.2016 11:27 (4ndY).
9 godina
neaktivan
offline
Re: Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?
bariton kaže...
 Osim toga, znanost je poštena, pa nikad ništa ne smatra definitivno dokazanim. S druge strane, religijske dogme imaju vjerojatnost oko nule, a smatraju se neupitnim istinama. 

 

 

Stvorio si bipolarnost oko stvari koje imaju isto polazište - čovjek.  Znanost nije apsolutno poštena, to je samo želja i razvidna potreba da bi morala biti, niti je religija isključivo dogmatska niti  apsolutno zabranjuje propitivanja - čak naprotiv.

Znanost i religija su obično u službi onih koji je usmjeravaju što ih oboje po defaultu u određenoj mjeri kompromitira. Ljude se lako usmjerava novcem ili emocijama i sl.

Sukus moje male upadice bi bio tek da naglasim da oboje, znanost i religija, ovise o tome koliko ih dobro koristimo. Obzirom da smo u "ćoroskaku", na oba polja, neupitno je da će značajne promjene morati doći baš kak je to naglasio 4ndY i uopće me ne bi čudilo da se religija i znanost spoje u tome procesu te da prestanu biti lice i naličje istog novčića. 

10 godina
offline
Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?
Naš poznati kemičar Vladimir Njegovan (djelovao većinom u Kraljevini Jugoslaviji) i doajen kemijske termodinamike na ovim prostorima rekao je da možda 100 ljudi na svijetu razumije što je entropija - imlicirajući (valjda) da je i on među njima. No kada se čitaju njegove teorije o entropiji proizlazi da ni on nije znao što je entropija, pa su ga čak kritizirali najveći fizičari toga vremena, uključujući i Maxa Plancka.
Po mom skromnom sudu entropija je preapstraktan pojam ga bi ga čovjek prosječne (pa i nadprosječne!) inteligencije mogao razumjeti.
 
0 0 hvala 0
14 godina
offline
Re: Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?
BlackDog22 kaže...
AFARON kaže...

Pojam Boga ne bi trebao biti problem za razumijeti jer smo ga mi i izmislili,

kombinacijom svojih razumijevanja i mašte, kao što kažeš :)

Pojam boga je jako teško za razumijeti pošto je bog ustvari sve ono što ne razumijemo.

Problem nastaje kada naše razumijevanje sustigne i prestigne dogme iz prošlosti uspostavljene na nekim prijašnjim nerazumijevanjima. 

Tema je nadasve zanimljiva, i vidim, čitam, jako se je zakuhalo oko poimanja i razumijevanja tematike! 

 

Ad1; ne bih se složio sa konstatacijom da smo ga "mi izmislili"! Prije bih osobno ja kazao da je "pojam" Bog jedna vrsta nusproizvoda nekih dogmi iz povijesti razvoja ljudske vrste, a sa njom i svijesti i inteligencije, koju su pojedinci svjesno namjerno zloupotrebljavali! 

 

Ad2; po mojem postoje dvije vrste dogmi, duhovne i svjetovne! 

Uvjerenja sam da će duhovne, za sada kako stvari stoje, zauvijek ili barem skorom zauvijek ostati u sferi dogmatskog, nemogućeg za decidirano pojasniti, objasniti, pa sam stoga i osobnog uvjerenja da su takve dogme nastale s vremenom u cilju povezivanja ljudi u neke zajednice, neovisno koliko "je to povezivanje" dobro za njihovo dobro, ili uopće nije! 

U svjetovnim dogmama, prije ili kasnije netko ili nešto pronađe svrsishodno objašnjenje problema, kao što je udarac groma/bljesak munje pradavnim ljudima bio "pojam" od prirodne dogme! 

Osobno za svjetovnu dogmu uzimam još uvijek porijeklo i sam nastanak piramida recimo, ali i postupke gradnje Rimske ili Pulske arene, pa i temelja same Venecije, gdje današnji stručnjaki govore kako su "možda" uspjeli otkriti princip po kojem su betonirali na suho pod morem, ispod razine mora nekoliko metara! 

 

Svojedobno su se postavljala ovakva "dogmatska" pitanja, zašto asfalt pocrni kada pada kiša, zašto se čuje kao pucanj kada ispravno zamahneš bičem, zašto guma upija svjetlost i slična! 

Za ono pitanje oko biča sam čuo da je odgovor kako sam završetak biča u "presudnom trenutku" probija zvučni zid, što mi se čini razumnim odgovorom, dočim za ostala pitanja, koja smatram svjetovnim dogmama nisam saznao odgovore. 

 

Na kraju krajeva, zašto se u svakom viru na vodi, taj vir okreće, ili zakreće "u smjeru" kazaljki na satu???? 

ATJ Lučko
Poruka je uređivana zadnji put čet 14.7.2016 12:23 (ATJLučko).
14 godina
offline
Re: Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?
4ndY kaže...

 Znanost kao ideal možda je poštena, ali takva postoji samo u svijetu ideja - znanost je u praksi ono što prezentiraju i rade znanstvenici, a jesu li oni toliko pedantni, konzistentni i precizni u izražavanju? U govoru sigurno ne: pa se govori da smo _vidjeli_ sudar crnih rupa preko gravitacijskih valova, da smo _otkrili_ Higgsov bozon ili da smo _detektirali_ tamnu tvar u akustičkim oscijalcijama pozadinskog mikrovalnog kozmičkog zračenja... (rijetko kada čujem da se govori u uvjetovanoj formi oko tih stvari kao što ti tvrdiš). U znanstvenim člancima i monografijama također rijetko srećem neku naročitu obzirnost prema "vjerojatnosti dokaza", već se stvari nabacuju lopatom. Ima radova koji primjenjuju Bayesovu analizu kako bi izrazili strogost svojih tvrdnji u formi vjerojatnosti na temelju vjerojatnosti uključenih modela, ali to je jako rijetko i dosta ovisi o području.

 

Želim reći da kad govorimo o znanosti, često pribjegavamo toj slici idealne znanosti - samokritične, objektivne, duboko racionalne, otuđene od društvenog i psihološkog konteksta, dok je stvrnost daleko neurednija i uključuje mnogo intelektualnog nepoštenja, aljkavosti, vlastitih interesa, pristranog tumačenja, netransparentnih metoda i računalnih kodova itd. itd. Kad si već spomenuo 5-sigma - znaš li zašto je uveden čak toliki stupanj sigurnosti u visokoenergetskoj fizici? Sigurno ne da bi se hvalili da smo baš jako sigurni u svoja otkrića.

 

A kad govorimo o relgiji, onda uvijek govorimo o konkretnim navodima iz raznih izvora, nekritičkim vjernicima, apsurdnim postupcima religijskih institucija i sl., a nikad ne govorimo o filozofskom okviru i misaonom sustavu koji su razvile kroz tisuće godina (naspram parsto godina znanosti). Također, uvijek govorimo o mainstreamu, a ne vjernicima koji kritički propituju svoju vjeru i proširuju svoju spoznaju (doprinoseći znanosti također!). Uzimnje prosječnog vjernika kao idealnog reprezenta religije isto bi bilo kao i uzimanje prosječnog znanstvenika kao reprezenta znanosti same. Možda stvari u znanosti nisu još toliko loše kao što su velikim religijama, ali postepeno idu k tome. Prosječan PhD student recimo nema nikakvog obrazovanja o znanstvenoj metodi, već nekritički ponavlja postupke koje je usvojio u procesu obrazovanja, postulira ih i dalje štanca članke na postdocovima u nadi da će uloviti neku stalnu poziciju. A kad se suoči s kritikom, uključuje se u ovaj dogamtski mod tvrdeći da je to sve 5-sigma, da se sve može opovrgnuti, da su to provjerene metode, da su to standardni znanstvene zajednice itd. - a možda je upitam samo da pokaže računalni kod kojim je izračunao neku veličinu.

 

U ovim komentarima upravo želim spasiti znanost od ovakve banalizacije da ona ostane ideal o kojem pričamo. Uostalom, kritiziram ono što najbolje znam - sigurno ne mogu na taj način sustavno kritizirati filozofski okvir hinduističkih Veda. Neki osvješteni vjernik može na isti način može poboljšavati sliku svoje religije odvajajući je od prizemnosti i usmjeravajući je prema samoj ideji - filozofiji. Recimo, hipotetski vjernik (nije da sam takvog osobno upoznao, ali ne mogu otkloniti mogućnost njegova postojanja, pogotovo što ima puno dobrih mislioca-vjernika kroz povijest) koji tumači svoju vjeru unutar filozofije njemačkog idealizma teško da bi mogao biti opovrgnut, a prosječnog znanstvenika bi već rasturio na kritici formalne logike. Ako već želiš pokazati svoje mišiće da opovrgneš postojanje boga, pozivam te da napišeš kritiku Hegelovog filozofskog sustava. Sve dok to ne vidim, "vjerujem" da je vjernik koji bi obrisao pod s nama itekako je moguć (evo, upravo sam ga konstruirao kao model). Samo je malo vjerojatno da bi takav došao dokazivati svoje znanje pred publikom na nekom hrvatskom IT forumu.

 

Zaključno: mislim da bi najveća vrijednost znanosti naspram religije trebala biti upravo ta što se ona može kritizirati bez straha da će kritičar biti izopćen kao heretik, no trenutno nisam siguran je li to zapravo u praksi moguće, a ne želim iskušavati na vlastitoj koži jer znam da je lakše dobiti financiranje i poziciju ako se recimo bavim aksionima kao kandidatima tamne tvari, nego modifikacijama gravitacije koje bi objasnile isti problem. A to je indikator da "hereza" u znanosti ipak nije poželjna. I na toj razini ide kritika i usporedba s relgijom i za to imam cijelo vrelo argumenata.

 Uspoređujemo znanstvenu metodu i religiju. Naravno da ima svakakvih znanstvenika, i naravno da je u ljudskoj prirodi biti pristran prema "svojim" idejama. Ali, upravo zbog znanstvene metode krive ideje na koncu bivaju odbačene. Taj put zna biti krivudav i spor, ali na koncu daje rezultat. A rezultat su sve bolje i preciznije teorije.

 

Za razliku od toga, religijski dogmatizam ne daje rezultate. Reci mi za jedno jedino značajno otkriće do kojeg smo došli na temelju religijskih dogmi i svetih spisa. Imali smo 10 stoljeća dominacije kršćanstva (mračni srednji vijek), a nakon toga 5 stoljeća znanstvene metode. Usporedi napredak čovječanstva.

 

Mislim da malo pretjeruješ o strahu od izopćenja (u svakom slučaju, bar te nitko neće spalit :) ).  Nagađam, ali čini mi se da je više riječ o konformizmu kojeg sam sebi pokušavaš opravdati. ;)

14 godina
offline
Re: Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?
Sroljo the second kaže...

 

 

Stvorio si bipolarnost oko stvari koje imaju isto polazište - čovjek.  Znanost nije apsolutno poštena, to je samo želja i razvidna potreba da bi morala biti, niti je religija isključivo dogmatska niti  apsolutno zabranjuje propitivanja - čak naprotiv.

Znanost i religija su obično u službi onih koji je usmjeravaju što ih oboje po defaultu u određenoj mjeri kompromitira. Ljude se lako usmjerava novcem ili emocijama i sl.

Sukus moje male upadice bi bio tek da naglasim da oboje, znanost i religija, ovise o tome koliko ih dobro koristimo. Obzirom da smo u "ćoroskaku", na oba polja, neupitno je da će značajne promjene morati doći baš kak je to naglasio 4ndY i uopće me ne bi čudilo da se religija i znanost spoje u tome procesu te da prestanu biti lice i naličje istog novčića. 

 Mislio sam da to ne treba uvijek naglašavati, ali naravno da nisam mislio da je znanost "apsolutno" poštena. Je li u redu ako kažem da je daleko poštenija od religije? :)

 

Kao što sam rekao 4ndYju, razlika je što znanstvena metoda sadrži korektivni mehanizam kojeg religija nema. Zbog toga imaju drastično različite rezultate, iako su oboje kompromitirane ljudima. Neće se spojiti, jer su fundamentalno različite.

17 godina
neaktivan
offline
Re: Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?
@4ndy
Ako je znanost u svom idealu intelektualno poštena, a religija to nije, kako ih onda možemo izjednačavati? Da, ljudi kao nesavršena bića se ne drže dosljedno znanstvenih postulata, kao što se ne drže ni vjerskih, ali čak i u takvom obliku znanost daje bolje rezultate. Naprosto zato što religija ne daje apsolutno nikakve rezultate po pitanju objašnjenja prirode, a čak se ni ne drži neutralno, nego daje pogrešne odgovore i suočena s dokazima ustrajava na njima. Bacanjem novčića dobit ćeš točnije odgovore nego kroz religiju.

Očito si prilično frustriran stanjem u znanstvenoj zajednici, ali mislim da si malo pretjerao u relativiziranju razlike između ta dva, toliko oprečna, pristupa. Toliko si zabrazdio, da si se poskliznuo na najbanalnijem, traživši da mi dokazujemo nepostojanje boga. Naravno da to ne možemo, no to nije niti potrebno, neka druga strana dokaže postojanje.
Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
 
0 0 hvala 0
14 godina
offline
Re: Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?
KIKI3ooo kaže...

 Isus Krist je povijesna osoba.

 Ustvari, nije. Nema vjerodostojnih povijesnih izvora iz tog vremena koji bi potvrdili njegovo postojanje.

 
1 0 hvala 0
17 godina
neaktivan
offline
Re: Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?
Muhamed je van svake sumnje bio povijesna osoba. Da li to znači da je stvarno razgovarao s anđelima i da je Kuran božja objava?

Dalek je put od postojanja nekog Isusa u Palestini do toga da je bilo što što mu se pripisuje istina.
Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
 
2 0 hvala 0
9 godina
protjeran
offline
Re: Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?
Visak kaže...
Tony Marconi kaže...

"dokazi" iz molekularne biologije da čovjek i majmun (čimpanza) imaju zajedničkog pretka zbog sličnosti genoma od 95% do 99% NIJE DOKAZ.

to je samo dokaz da čovjek i majmun imaju skoro 99% sličnosti genoma....

 Imaš neke 'greške' u genomu koje su se pojavile u nekom trenutku u povijesti i sve životinje koje su se kasnije razvile u toj grani imaju takvu grešku, a u drugim granama ju nemaju. Evolucija je najlogičnije objašnjenje za to. Ako tvdiš da je moguće i da je bog to tako napravio onda više apsolutno ništa ne možeš dokazati. Otisci na oružju? Možda ih je ostavio ubojica, a možda bog. Vidio si nešto? Možda jesi, a možda te bog u to uvjerio, mada se nije dogodilo. Za svaki događaj možeš osim standardnog objašnjenja dodati i božju intervenciju, što nas nikamo ne vodi. Zamisli da ti susjed za ulubljenje na tvom autu s bojom njegovog auta kaže da osim objašnjenja da ti ga je on udario postoji još jedno. 

 

Obično se boga uvodi tamo gdje drugog objašnjenja (još) nema, ali neki ga rado vide i u stvarima koje su objašnjive na prirodnim osnovama. Jedan od meni dražih običaja je sportske (ne)uspjehe pripisivati božjem trudu.

nigdje ne spominjem boga, već logičku pogrešku u navodnom evolucijskom dokazu o zajedničkom pretku između zajedničkih predaka ili pretka majmuna i čovjeka.

 

što da imamo 100% isti genom ?! 

majmuni bi ipak ostali majmuni i nemoš ih promijeniti

 

a to sa sujedom je u redu.

zašto bi bio dokaz da je on udario moj auto samo na osnovu toga što on ima crveni auto a trag udarca na mom tutaću je crven ?

ne zentam

17 godina
offline
Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?

Citate je potrebno po potrebi skratiti ili će postovi biti brisani i/ili kartonirani.

 

 

 
0 0 hvala 0
17 godina
neaktivan
offline
Re: Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?
@Tony
Očito ne razumiješ što je genom. Ako dvije jedinke imaju 100% identičan genom oni su najvjerojatnije jednojajčani blizanci. U svakom slučaju izgledaju identično i pripadaju istoj vrsti.

Na sudu je boja s automobila dokaz. Za tebe očito ništa nije dokaz, jer uvijek je tu i mogućnost božje intervencije.
Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
 
1 0 hvala 0
9 godina
neaktivan
offline
Re: Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?
bariton kaže...

Je li u redu ako kažem da je daleko poštenija od religije? :)

 

Kao što sam rekao 4ndYju, razlika je što znanstvena metoda sadrži korektivni mehanizam kojeg religija nema. 

 

Ne, nije dobro, jer posljedica toga gledišta je stvaranja negativne polarizacije u percepciji pojavnosti, nema sukladnosti.

Religija ima korektivne mehanizme, laički opisano isti se ogleda u skladu sa Bogom. Prevedno to je sklada sa svijetom oko sebe jer Bog je sve oko nas.

 

Čisto da ne bude posve prazan post evo ti jedna klasična dogma iz svakodnevice.

Ibuprofen kao proizvod znanstvene metode se klasificira kao lijek, a posve je jasno da se radi tek o supresoru simptoma koji ne liječi. To ti je u klasi dogmi koje se nepobitno koriste na religijskoj strani.

No opet, poanta nije u tome da se ospori znanost niti da se uzdigne religija, poanta je u prokazivanju stvarnog  problema, a taj je "CILJ" koji se namislilo postići manjkavom uporabom religije ili znanosti.

9 godina
neaktivan
offline
Re: Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?
Visak kaže...
@4ndy
Ako je znanost u svom idealu intelektualno poštena, a religija to nije, kako ih onda možemo izjednačavati?

 

Početna premisa nije točna pa dalje nema smisla.

Poštenje je karakteristika ljudi, ne metoda. Religija je "metoda" kao i "znanost". Tko i kako ih koristi je nešto sasvim drugo.

14 godina
offline
Re: Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?
Sroljo the second kaže...

 

Ne, nije dobro, jer posljedica toga gledišta je stvaranja negativne polarizacije u percepciji pojavnosti, nema sukladnosti.

Religija ima korektivne mehanizme, laički opisano isti se ogleda u skladu sa Bogom. Prevedno to je sklada sa svijetom oko sebe jer Bog je sve oko nas.

 

Čisto da ne bude posve prazan post evo ti jedna klasična dogma iz svakodnevice.

Ibuprofen kao proizvod znanstvene metode se klasificira kao lijek, a posve je jasno da se radi tek o supresoru simptoma koji ne liječi. To ti je u klasi dogmi koje se nepobitno koriste na religijskoj strani.

No opet, poanta nije u tome da se ospori znanost niti da se uzdigne religija, poanta je u prokazivanju stvarnog  problema, a taj je "CILJ" koji se namislilo postići manjkavom uporabom religije ili znanosti.

 O čemu pričaš, kakva percepcija pojavnosti i sukladnost? Bitno je samo je li to točno ili nije. Ako misliš da nije, zašto nije?

 

Ovo što si opisao nije nikakav korektivni mehanizam. Kako on, u praksi, funkcionira?

 

A Ibuprofen nema veze s dogmama. To je pogrešna klasifikacija.

9 godina
neaktivan
offline
Re: Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?
bariton kaže...

 O čemu pričaš, kakva percepcija pojavnosti i sukladnost? Bitno je samo je li to točno ili nije. Ako misliš da nije, zašto nije?

 

 

Imamo li relaciju koja apsolutno točno opisuje sve procese oko nas uključujući i nas same? Ne, nemamo, shodno tome svaka izjava ima svoju domenu točnosti. Iz toga pak slijedi da traženje jednoznačno točnog ili netočnog odgovora sa pozicije u kojoj nemamo svemoguću relaciju niti zajedničko polazište u raspri - nema smisla. Tvoje polazište je da je religija glupost laž i obmana, dok ja ne isključujem znanost, a bome niti religiju. Znanstveni um ne isključuje činjenične pojavnosti.

Sve u svemu, možemo se složitio da ne pričamo isti jezik, jer ja nemam volje pisati onako lijepo i puno kao 4ndY.

 

Pozdrav.

 

17 godina
neaktivan
offline
Re: Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?
@Sroljo
Intelektualno poštenje je upravo svojstvo metode. Guglaj intellectual honesty.

Dakle znanost i religija se razlikuju po tom pristupu i ne mogu se nikako izjednačavati.
Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
9 godina
neaktivan
offline
Re: Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?
Visak kaže...
@Sroljo
Intelektualno poštenje je upravo svojstvo metode. Guglaj intellectual honesty.

Dakle znanost i religija se razlikuju po tom pristupu i ne mogu se nikako izjednačavati.

 

Nisam primjetio da netko pokušava izjednačiti. Čak smatram da je navedeno u nekom od komentara da se radi o "drugačijim putevima"

Metoda sadrži sve ono što je čovjek u nju ugradio do neke granice. Kada tu granicu pređeš onda smo u nedefiniranom području što se obilato koristi u našoj svakodnevici. Da banaliziram: "Sve što zakonom nije zabranjeno je dozvoljeno" i to je nekakv sukus djelovanja današnje znanosti.

Sa druge strane religiji se to puno manje tolerira zato jer je njena postavljena granica toliko velika da je za nas trenutno neizmjerna - sklad sa svemogućim Bogom. Tu ste posve u pravu zbog manjka tolerantosti spram iste jer svjedočimo svakodnevnom neskladu unutar te religijske domene. No ignoriranje pozitivnh postignuća iste je jednako loše kao i ignoriranje znanstvenih postignuća po mom osobnom uvjerenju. Hint - nekakv prizemniji oblik religije je upravo znanost, no to nije izjednačavanje, da se razumijemo.

Onak usput, nije li teoriju velikog praska prvi iznjedrio pripadnik klera?

I još jedna opaska, lijepo molimo da primjetiti da nisam protiv znanosti kao niti pro religiozan, zapravo ja uopće nisam religiozan.

 

17 godina
offline
Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?

Tipična kvazi-znanstvena lupetanja.

 

Nešto malo smo naučili, pa bismo sada na temelju toga malo što znamo htjeli objasniti sve, tretirajući to naše malo znanje kao da se radi o univerzalnim, velevažnim principima na kojima sve počiva.

 

Biti znanstven znači biti i kritičan prema vlastitom znanju, a ovakvi suvremeni stihoklepci paraznanosti već odavno to nisu, kao ni ideološka dogmatska močvara u koju se mnoge znanosti premeću.

Moj PC  
0 2 hvala 0
17 godina
neaktivan
offline
Re: Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?
Sroljo the second kaže...
Visak kaže...
@Sroljo
Intelektualno poštenje je upravo svojstvo metode. Guglaj intellectual honesty.

Dakle znanost i religija se razlikuju po tom pristupu i ne mogu se nikako izjednačavati.

 

Nisam primjetio da netko pokušava izjednačiti. Čak smatram da je navedeno u nekom od komentara da se radi o "drugačijim putevima"

Metoda sadrži sve ono što je čovjek u nju ugradio do neke granice. Kada tu granicu pređeš onda smo u nedefiniranom području što se obilato koristi u našoj svakodnevici. Da banaliziram: "Sve što zakonom nije zabranjeno je dozvoljeno" i to je nekakv sukus djelovanja današnje znanosti.

Sa druge strane religiji se to puno manje tolerira zato jer je njena postavljena granica toliko velika da je za nas trenutno neizmjerna - sklad sa svemogućim Bogom. Tu ste posve u pravu zbog manjka tolerantosti spram iste jer svjedočimo svakodnevnom neskladu unutar te religijske domene. No ignoriranje pozitivnh postignuća iste je jednako loše kao i ignoriranje znanstvenih postignuća po mom osobnom uvjerenju. Hint - nekakv prizemniji oblik religije je upravo znanost, no to nije izjednačavanje, da se razumijemo.

Onak usput, nije li teoriju velikog praska prvi iznjedrio pripadnik klera?

I još jedna opaska, lijepo molimo da primjetiti da nisam protiv znanosti kao niti pro religiozan, zapravo ja uopće nisam religiozan.

 

 Rekao si da moj post nema smisla komentirati jer mi je premisa pogrešna. Sad kad sam ti pokazao da nije vrati se gore i pročitaj ga do kraja.

 

Religija nije donijela nikakvu točnu spoznaju, a aktivno je zatirala točne koje joj nisu odgovarale.

 

Nije bitno jeste li ti, Bruno ili Newton vjernici ili niste, bitno je kakvi su vam argumenti. Tvoji nisu baš nešto, a njihovi su bili, to što su oni bili vjernici, a ti nisi je nebitno. No Bruno se malo zaigrao, pa su ga spalili, Galileo se nekako izvukao, a Newton je imao sreću živjeti van inkvizicijske jurisdikcije. Ti i ja danas možemo laprdati što želimo, no ako pogledaš oko sebe vidjet ćeš da neki ulažu napore da Crkva ponovo postane autoritet po svim pitanjima, s posebnim naglaskom na školsko gradivo. Zato je izuzetno glupo relativizirati domete znanosti i uspoređivati ih s (nepostojećim) dometima religije, jer već smo jednom izgubili (grčku) znanost i završili u mračnom srednjem vijeku, moramo li ponovo?

Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
17 godina
neaktivan
offline
Re: Zašto postoje smjer vremena, život i smrt?
ATJLučko kaže...

 

Na kraju krajeva, zašto se u svakom viru na vodi, taj vir okreće, ili zakreće "u smjeru" kazaljki na satu???? 

 zato što to nije istina...

Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice