Google dobar, ali ne dovoljno

Rast od 25% u odnosu na prošlu godinu..."ah,žao nam je, to je loše..." i dionice padnu 8%...

pa hebote i zadržati prihode i profit na istoj vrijednosti je u recesiji odlično a kamoli uvećati još pa i za par postotaka, ovi za 25% uvećali i analni analitičari ostali razočarani...ma nemoj me...

a evo sve mi ih žao :D

Vidim da često bude nejasnoća oko ovih stvari.

Nema tu neke "imaginarne razočaranosti" niti je samo po sebi važno to "jesu li analitičari bili u pravu ili ne" nego je stvar sasvim "jednostavna":

1. Na "otprilike efikasnim tržištima" (niti jedno nije u potpunosti efikasno, iako ekonomisti često teoretiziraju o tome kao da je) cijene bi dionica u svakom trenutku trebale predstavljati vrijednost dotične kompanije. Američko dioničko tržište iako neefikasno kao i svako drugo, vjerojatno je jedno od onih koje je "najbliže" toj tzv. efikasnosti (= "činjenici da cijene i vrijednosti u svakom trenutku nisu međusovno previše različite" - ali u smislu "kraktoročno gledajući", "obzirom na sve do tada poznate činjenice", ali kako stalno dolaze nove činjenice, tako se stalno mijenjaju "procjene vrijednosti", dionice ne idu sve sinkronizirano i pravocrtno po nekoj stopi jednakoj "kamatna stopa na državne obveznice"+"premija rizika na dionice" nego zapravo jako "osciliraju" na različtie načine, u skladu s time kako se mijenja stvarnost dotičnih kompanija i/ili kako je s vremenom ljudi uspijevaju "shvatiti" ).

2. Vrijednost kompanije koju spominje, jednaka je sadašnjoj vrijednosti (proučiti pojam: "vremenska vrijednost novca") svih budućih zarada kompanije. Dakle vijednost kompanije izvire iz "budućih profita" i iz današnjih pretpostavki o tome kakve će kroz svo buduće vrijeme biti kamatne stope (one "nerizične", dakle na državne obveznice, uvećeno za tzv. "premiju rizika" na dionice, koja je opet sama po sebi promijenjiva kategorija ali se uglavnom gleda kroz nekakve povijesne prosijeke pa se recimo u svakom trenutku uzima nešto cca. "jednako kao u prosjeku svu dosadašnju povijest", ili "onoliko koliko zahtjevamo obzirom na sadašnju percepciju rizka ulaganja u dionice obzirom na ulaganja u tzv. nerzičnu imovinu", dakle to je tržišno određeno iz bezbroj pojedinačnih "percepcija rizika" svih sudionika koji cijenama pri kojima su spremni kupiti/prodati o tome "kao da glasaju"). Buduće kamatne stope nitko ne može predvidjeti, ali tržište (obvezničko) tu u svakom trenutku vremena daje neku svoju riječ (implicitno iz cijena državnih obvezncia različite ročnosti iz kojih se konstruira onda ta "krivulja prinosa"). Tako da iako to nije pouzdano, to je ono "pro-forma" (najbolje što imamo, nema boljega), standardno je prihvaćeno koje se kamate stope i koja premija rizika u svakom trenutku uzima u račun. Problem je samo: kako svi ti ljudi svaki sebi procjenjuje "sve buduće zarade kompanije" kao ono najnepredvidljvije?! Odakle im kristalna kugla?? Nema je nitko, ali svatko ima "neko mišljenje", i na tržištu cijene po kojima ljudi kupuju/prodaju zapravo u konačnici predsavaljaju "glasanje" o tom konačnom najneizvjesnijem parametru.

3. Na vrlo kratkoj skali (recimo u toku jednoga dana kao što ovo gledaš) vjerojatno se nisu kamatne stope toliko promijenile (niti je "agregatno svim ljudima na tržištu kapitala" perecepcija rizika ulaganja u dionice danas bitno drugačija nego je bila jučer), pa na vrlo kratkoj skali jedino što može uzrokvati promjenu percepcije "sadašnje vrijednosti svih budućih zarada" komapnije tj. "vrijednosti kompanije" je zapravo promjena percepcije iznosa nominalnih zarada te kompanije kroz tu "svu budućnost". Obzirom da unatoč tome što nisu previše precizne, te razno razne analitčke kompanije uživaju određeni ugled, da mnogi mali ljudi misle "valjda oni bolje znaju nego ja obični mali smrtnik" i mnogi "se povode" za onim što oni kažu, u "svoje procjene" uvrštavaju nešto "otprilike slično" kako kažu vodeće analitčke kuće što se tiče nominalnih iznosa zarada, odnosno neki prosjek toga ukoliko se međusobno razlikuju, i time u svakom trenutku na takvim tržištima (budući da su "otprlike efikasna", "na kratkoj skali praktički skroz") cijene dionica odražavaju cca. točno takve projekcije budućih zarada kakve su u svojim analizama pretpostavile vodeće analitčke kuće! I tu je sva mudrost. Jednostavno cijena dionice GOOG je do trenutka objave rezultata "uračunvala" onaj iznos koji su oni predvidjeli, a gle vraga: oni objave nešto drugo!?

4. I što se onda dogodi kada se objavi rezultat koji je različit od onoga što su zadnje prognoze "vodećih analitčkih kuća"? Pa dogodi se to da ona cijena dionice koja je trenutno aktualna nije u skladu sa najnovijim procjenama "svih budućih zarada", jer već ova "zarada" koja je sada "uknjižena" (do sada je bila u cijenu "uračunata samo ona njihova sada očito pogrešna pretpostavka") brka računicu, a još gore ako na temelju "drugačije zarade zadnjeg kvartala" promijenimo mišljenje i o zaradama narednih kvartala/godina itd. Tada se računica bitno promijenila, a kako su tamo tržišta "približno efiksna, tj. u kratkom roku gotovo potpuno efikasna obzirom na trenutno poznate spoznaje" instantno se "moraju" (jednostavno tržišnim zakonitostima moraju, ne može to nitko "spriječiti") cijene po tim objavama koje mijenjaju "prepostavke koje dioničari imaju u ukupnoj sumi tog beskonačnog reda" uskladiti. To znači da ako je objavljen rezultat koji je manji od "predviđanja" cijena se mora smanjiti da se prilagodi toj stvarnosti i prepostavkama koje su tada u bezbroj glava investirora upravo "ažurirane", ako je objavljena zarada koja je veća, cijena se mora povećati da obavi istovrsno "usklađenje".

Dakle, nema tu nikakve mistike oko toga što su pogodili ili promašili, jednostavno: dosadašnje cijene su "uračunavale" one pretpostavke a sada je došla stvarnost koja je drugačija od toga, i cijene se moraju "rekalkulirati" da bi bile "u skladu sa trenutnim podacima".

Dakle moglo se predivđati i neznam koliko povećenje ili smanjenje zarade, nije pitanje je li to "puno" ili "malo", kakvo god da je, cijene su se dionica na tržištu tome "prilagodile", to "uračunavaju", i ako se to ne ispuni one se moraju "rekalkulirati" da odgovaraju tadašnjoj stvarnosti. Da analitičari pod cent pogode sve precizno, onda bi na dan objave bilo mirno, stvarnost bi danas odgovarala onome što smo jučer mislili o tom sutrašnjem danu, i ništa se ne bi pomaknulo niti gore niti dolje (ne više od onoga koliko iznosi "kamatna stopa"+"premija rizika" na dnevnoj bazi, a to je nešto sitno okom nevidljivo). Ali čim se ta dva pojma raziđu, čim stvarna objava nije jednaka onoj kako se predviđalo, koliko to god bilo malo ili puno, za toliko malo ili puno će se toga dana "skokovito" stvar "prilagoditi", dakle cijena "skokovito" promijeniti +/- 8 %, +/- 0.008 %, ili +/- 80 %, sve je moguće, bilo koji broj, ovisno o tome "kako se razilazi ono što se stvarno dogodilo obzirom na ono što se općenito u prosjeku na tržištu mislilo ("izglasalo") o tome do trenutka prije nego li je postalo poznato.

Da se cijena nije ovako promijenila (pala) to bi značilo da su "dioničari u prosjeku" upravo pretpostavljali točno takav iznos. A eto, očito da nisu, očito da nisu "bili vidovitiji" od tih analitičkih kuća, ili su im previše vjerovali, ali očito su računali sa "njihovim vrijednostima" i tada po objavi nije bilo moguće očekivati ništa drugo. 

Pitanje je sada samo a što dalje, jesu li naše prepotsatvke za svu budućnost sada "precizne" ili ne? Naravno da ne. Zato iako da je netko "nelegalnim putem prije objave rezultata saznao točan iznos" taj netko mogao praktički točno izračunati koliko će dionica pasti i to iskoristiti, nakon što se to dogodilo što će biti dalje, to opet više nitko ne zna pouzdano, sve ovisi o tome kako će u buduće GOOG zarađivati, sve ovisi o tome hoće li zaraditi više ili manje od onoga koliko opravdavaju ove cijene dionica. 

Ako netko ima razloga vjerovati da će GOOG zaraditi više od toga koliko "tržište sada misli vrednujući ga na ove razine", taj netko bi mogao misliti da je GOOG sada posebno atraktivna dionica za ulaganje. Onaj koji misli suprotno, da bi GOOG "sa velikom vjerojatnošću" mogao zaraditi manje od ovoga koliko "tržište sada misli vrednujući ga na ove razine" taj će htjeti prodati dionicu itd.

Dakle ulaganje u dionicu kompanije na vrlo efikasnom tržištu kao što je američko vrlo je teška stvar, čovjek bi trebao "znati" kako će ta kompanija u buduće poslovati, prilično to precizno znati (a to ne može nitko...), i onda usporditi sa onim kakve cijene nudi tržište, usporediti s time jesu li te cijene obzirom na njegove osobne procjene u koje posebno vjeruje niske ili nisu niske.

Taj se rizik praktički u potpunosti za one koji bi ulagali "dugoročno" (kupiš i držiš, jako dugo i strpljivo) poništi efektom diverzifikacije tako da kupiš veći broj dionica i one će ti onda u prosjeku ići "kao prosjek tržišta" tj. vrlo dugoročno gledajući ćeš ostvariti prinos cca. kao taj risk-free uvećan za dioničku premiju rizika tj. gledajući povijesno kroz zadnjih više od 100 godina na američkom tržištu cca. ukupno 5-7 % realno (nominalno oko 10 %), što je više od svih drugih klasa imovine kroz taj dugoročni period. 

Tako da koliko god nitko ne može ovake stvari pouzdano predviđati (svi ti analitičari zapravo samo "pogađaju" ono što je više manje očito za narednih kvartal-dva iz trenutne "inercije" poslovanja, ali što dalje gledaš u budućnost to su njihove prognoze van svake pameti, sve promaše cca. jednako kao što bi bilo "slučajno pogađenje"), pokazuje se da ulaganje u dionice svjedno nije "jako rizično" ako ulažeš "na jako dugi period" (novac koji ti sigurno neće trebati kroz to vrijeme) i to u "diverzificirani portfelj" (nikada ne kupiti samo jednu ili 2-3 dionice, nego veći broj različitih, barem 5-7, po mogućnosti cca. 10 komada što različitijih dionica), a ta nazovimo je "rizičnost" je lijepo nagrađana kroz prinos koji je veći od prinosa bilo koje druge klase imovine koja postoji na svijetu. Tako je pokazano povijesno, gledajući dugoročno, na svim tržištima svijeta. Tek se kratkoročno (uključivo i kroz cijela desetljeća, u ovim terminama se i 10 godina može smatrati "kratkim" ukoliko imaš peh da je po srijedi neki svjetski rat ili druga globalna ili lokalna katrastrofa) s vremena na vrijeme događa da neka druga klasa imovine donese veći prinos od dionica, ali uvijek se dioncie "vrati u utrku" i na kraju kroz "još duži period" kada gledaš ukupno odnesu pobijedu. A to je i teoretski sasvim razumljivo: jedino su kompanije mjesto gdje se stvra nova vrijednost, zato dugoročno gledajući "živi biznisi" (dakle dionice kao udjel u njemu) moraju donijeti veći prinos od bilo kakvog dužničkog instrumenta (obveznica itd.), bilo kakve robe (rude svih vrsta i sl.), posebice više od nekretnina kao jedne od najvećih investicijskih pogrešaka koje rade financijski nepismeni ljudi itd.

Mi imamo sreću da imamo u Hrvatskoj tržište kapitala koje je prema američkom skroz skroz neefikasno, sasvim neusporedivo, kod nas se i vrlo lako može uočiti dionice koje su često i vrlo bitno različite cijene od bilo koliko konzervativno procijenjene vrijednosti, i to su onda genijalne ulagačke prilike. Ako je išta u ovoj državi bolje nego u USA, onda je to činjenica da naši mali ljudi imaju daleko daleko veću šansu osjetno više dugoročno gledajući zaraditi investiranjem u dionice nego li to može netko ulažući u USA, bez obzira koliko tamo imali bolje kompanije, ali one su jednostavno i s time u skladu više-manje "fer vrednovane" (jer koliko god ne mogu analitičari predvidjeti zarade, jednako toliko ne mogu niti "ostali ljudi", ali njihov "konsezus" se pokaže "tu-negdje", to je ta nevjerojatna snaga "likvidnog" i razvijenog tržišta, jer uvijek postoji netko tko "donekle nešto tu vidi", više njih koji to vide "iz različitih kutova" itd., a tržišnim mehanizmimaa cijene se svedu na te implicirane najboljim pretpostavkama, nešto slično kao u programiranju kako "genetski algoritam" magičnim "gotovo slučajnim pretraživanjem" dolazi do inače teško izračunjivih "optimuma" teških funkcija), i nikakve nemaš šanse tako pouzdano tako "podcijenjenu" dionicu kupiti kao što to možeš kod nas gdje možda kupuješ dionicu puno puno lošije komapnije, ali koja je i toliko "još lošije" cijenjena da je kao investicija čak i drastično bolja prilika nego li je i ona najbolja kompanija u USA. To možemo zahvaliti činjenici da su nam ljudi masovno nepismeni u finacijskom smislu, da i oni koji se zovu "prefesionalcima" su zapravo jako skromnog znanja i razumijevanja te previše podložni psihološkim efektima koji ih ometaju u racionalnom zaključivanju, te činjenici jako niske likvidnosti naše ZSE a koja bi bila preduvjet za kakvu-takvu efikasnost. Ali i to će vjerojatno jednom doći, neće dovijeka prilike biti takve kao sada, i mi ćemo se jednom kao gospodarstvo a tada i kao tržište kapitala vjerojatno razviti. Inače je efikasnost tržišta kapitala ono što se želi kao ideal, to je pozitivno za gospdorastvo jer se tada kompanije mogu i uspješno financirati preko inicijalnih javnih ponuda itd., ali za racionalne investitore (kojih je kod nas nevjerojatno malo, većinom su ljudi tu špekulanti - jako tužno!) je zapravo vrlo oporutno ovo stanje, šansa za kupiti po cijenama kakve će možda jednom postati tek povijest koja se više nikada neće ponoviti a kod nas tada postati ulagati teško kao da smo u Americi :)

blaženi analitičari i burzovnjaci......svijet bi bio tako loše mjesto da njih nema....

Slušajte ovaj conference call, ovo je van svake pameti, analitičari su promašili i šefa i stanicu :rotf:
http://www.apple.com/quicktime/qtv/earningsq112/