OpenOffice.org 3.1

Ma dajte ljudi.

Najveća glupost je da open source programeri ne rade za novac!

Većina open source programa nastaje u sklopu potreba određenih tvrtki ili akademskih istraživanja. Tako je npr. Sun microsystems za svoje potrebe trebao ili kupovati licence od MS-a ili uložiti i razvijati vlastiti sustav. U pravilu onda se nađe i više firmi kojima se to isplati i eto. Ljudi koji su zaposleni kod njih jednostavno programiraju OO. Dakle nema veze sa volontiranjem! Programeru je svejedno hoće li se program prodavati ili dijeliti. Programeri i u MS i Sun-u dobivaju više manje jednake plaće.

+ Postoje i drugi načini financiranja. Npr. država za razliku da kupuje licence MS-a uloži određene novce u OO.

+ npr. RTL i Nova su isto open source. Ništa se na plaća od pretplate, već sve ide od reklama.(Sigurno volite plaćati pretplatu HRT-u?)

+ Zašto npr. ne platiti firefoxu da ti budeš predodređena tražilica? (google).

+ ...

Zašto onda ne koristiti open source?

Ovdje izgleda neki ne razumiju koncept open sourcea, usput u svemu tome je toliko love da nitko ne puši i ne zavaravajte se da tu netko programira besplatno.

Koncept open sourcea je inače perfektan jer omogućuje brzi napredak i neovisnost znalcima. Zato se open source najviše i koristi kod istih, koji su dovoljno bogati i pametni da koriste open source, a stoka sitnog zuba nek uvozi softver.

Zanimljiva mi je ova gore usporedba sa advokatom... :-)

Zapravo, i advokat na neki način radi sa "open source-om": svi zakoni kojima se on koristi mogu se slobodno skinuti sa interneta ili naći u knjigama, pa tko hoće može ih posve besplatno koristiti... Jedino što je ta advokatska ekipa svoj "source" napravila tako loše i bugovito da njihovu uslugu "debugiranja" moraš platiti 500 kn sat. ;-)

Zato bi se i programeri trebali malo organizirati i dati sav source nek je sve besplatno. Ali zakomplicirati sve totalno tako da onaj kome se da može to sam instalirati i koristiti, a kome se ne da nek plaća 500 kn sat programera da mu to napravi. Mislim, IBM i ostale kompanije su to već davno skužili, prava zarada nije u softveru samom po sebi nego u uslugama.

Ala ima trolova.. barem da R.J. izloži neki inteligenti zaključak.. ali ok, svaki budalaš svoju zanimaciju ima.

Sun je investirao u StarOffice kako bi razhebao M$ dominaciju i tako ga na neki način oslabio. MIslim da danas M$ sam sebe oslabljuje na mnogim poljima ali to je druga priča.

Najveći dio programiranja se vodi unutar kompanija tako da netko radi za badava nije točno. Većina ljudi ako je izvan kompanija koristi Open Source kao poligon za vježbanje vještina i kao portfolio za buduće zaposlenje a poneki projekt čak uspije tako da postane potpuno financijski neovisan da praktično postane opasna konkurencija. Linux je bio samo jedan projekt nadobudnog studenta a pogledajte do kuda je došao..

pročitajte malo o povijesti opensource-a na wikipedii ili negdje drugdje pa će te vidjeti kako je nastao i zašto...

evo da se danas OO komercijalizira kako vi mislite kome će ići zarada ?

pa na tom projektu od samog početka je radilo nevjerojatno velik broj ljudi, 

a da se naplačivao od početka, sigurno tako nebi bilo, sigurno da nije bio "Open", danas nebi ni bio ovo što je, a to je najbolja alternativa Microsoft Office-u

i da, priče da se na opensource ne se zarađuje su gluposti, ne zarađuje se direktno ali se zarađuje,

štoviše upravo zbog navedenog, opensource metoda je način da privučete korisnike i postanete popularni

što mislite da se na Firefox-u ne zarađuje, pa da firefox nije bio besplatan kad je došao nebi nikad prošao, uostalom pogledajte Operu, tada daleko najbolji browser potpuno je izgubio na popularnosti upravo zato jer se tada naplačivao

ili Blender 3D, on čak nije ni bio izvorno opensource, evo jedna priča o njemu:

Unatoč postignućima, investitori su smatrali da financijski rezultati kompanije ne odgovaraju njenim i mogućnostima tržišta i u 2001. je broj uposlenika smanjen. Postignuta je suradnja s novim investitorima i u travnju je objavljen prvi NaN-ov komercijalni proizvod, aplikacija Blender Publisher. Radilo se o proizvodu usmjerenom ka rastućem tržištu interaktivne internetske multimedije. Ipak, zbog loših rezultata prodaje investitori odlučuju zatvoriti  tvrtku NaN i prekinuti daljnji razvoj Blendera.

U ožujku 2002. Ton Roosendaal odlučuje sam nastaviti posao i osniva neprofitnu Blender fundaciju. Blender je u ovom slučaju postao čisti open source projekt i Roosendaal je uspio sa svojim nekadašnjim investitorima dogovoriti nastavak projekta. U samo sedam tjedana oni su  kampanjom Free Blender prikupili 100 tisuća eura s kojima je fundacija otkupila intelektualna prava nad izvornim Blenderovim kodom. Kampanja Free Blender nastavlja se do današnjeg dana.

Zarađuje se na Firefoxu.

U Googlu postoje plaćeni rezultati pretraživanja koji se prikazuju pri vrhu, a onaj čiji je taj oglas platit će Googlu određeni iznos ako korisnik u rezultatima pretraživanjima klikne na taj oglas, odnosno link. Ukoliko je to pretraživanje došlo iz polja u gornjem desnom kutu u koje se može upisati ono što tražiš, a da   ti izbaci rezultate u Googlu (na slici je prikazano na što mislim), onda Google jedan dio tog novca prebaci proizvođaču internetskog preglednik.

Na isti način zarađuju i proizvođači Opere i ostalih internetskih preglednika.

Prevedi ovo o cemu sam pisao na globalnu razinu.

Postoji razlika izmedu organizacija i pojedinaca, svatko od njih moze imati svoj interes.

Nadam se da shvacas da su programeri slobodnog softvera placeni za svoj posao.

Oni pojedinci koji doprinose dobrovoljno najcesce vracaju moralni dug ili to rade iz zadovoljstva.

A, eno, link ne radi. Zamisli koliko je teško napisati software, ako ti nisi uspio link iz prve? :)

Mene. Čak nisam trebao ni zakon. Vratio sam software, dobio novac i ja zadovoljan.