Postoji qualcomquickcharge 2.0 standard, 9V i 2A, i mobitel i punjač moraju podržavati standard. Ako uštekaš taj brzi punjač u mobitel koji nema tu opciju, dat će mu 5V i vjerojatno 2A (ako je noviji mobitel). Elektronika u mobitelu se brine da baterija dobije što treba i tu nema brige.
- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
msm to daje izlaz onog adaptera, zar mobitel u sebi nema neku elektroniku koja ogranicava tu struju na neku razumnu vrijednost s ciljem duže radnog vijeka baterije ?
Mobiteli u sebi imaju constant current punjač li-polymerske baterije. Na koliku jakost punjenja su podešeni saznat ćeš tako da - izmjeriš.
Razumna vrijednost za punjenje li-ionskih baterija je do 1 c. Kako S6 ima bateriju od 2550 mAh, razumna jakost punjenja je do 2,5 A, što će reći da je korištenje 2A strujnog adaptera kod takvog mobitela razumno.
Mislim si ak spojim neki drugi mob na taj adapter oce li se on brze napunit...
Da li ti quick punjaci samo daju vecu snagu na izlazu ili pak upravljaju sklopom za regulaciju struje te podizu struju punjenja na taj nacin?
Nije svaki "quick" isti. Ako govoriš o Qualcommovoj tehnologiji, ovdje vidiš koje napone/jakosti/snage podražava.
U svakom mobitelu se nalazi punjač baterije. Ako uz mobitel dolazi adapter sa maksimalnom izlaznom strujom od 700mA, mobitel će vući istu tu struju sa adaptera koji može dati 700mA, 2.1A ili 100A, nebitno, jer je ograničen na tu vrijednost. Tako da ako spojiš drugi mobitel na fast charge punjač neće se puniti brže nego sa originalnim punjačem
Inače po USB protokolu, ukoliko je otpor između Data+ i Data- pinova velik, znači da napajanje može dati do 500mA. Ukoliko su kratko spojeni znači da može dati više od toga, uobičajeno oko 1A. Appleovi uređaji na D+ i D- pinovima traže neki napon kako bi znali da su spojeni na originalni adapter koji može dati dovoljnu struju.
U svakom mobitelu se nalazi punjač baterije. Ako uz mobitel dolazi adapter sa maksimalnom izlaznom strujom od 700mA, mobitel će vući istu tu struju sa adaptera koji može dati 700mA, 2.1A ili 100A, nebitno, jer je ograničen na tu vrijednost. Tako da ako spojiš drugi mobitel na fast charge punjač neće se puniti brže nego sa originalnim punjačem
Inače po USB protokolu, ukoliko je otpor između Data+ i Data- pinova velik, znači da napajanje može dati do 500mA. Ukoliko su kratko spojeni znači da može dati više od toga, uobičajeno oko 1A. Appleovi uređaji na D+ i D- pinovima traže neki napon kako bi znali da su spojeni na originalni adapter koji može dati dovoljnu struju.
Ne mogu se složiti, ne dolazi sa svakim mobitelom punjač sa max snagom za taj mobitel, s mojim je došao 5V 1A, a podržava 9V 2A tako da ono. To što ti kažeš je bilo davno. Pogotovoovi koji podržavaju quick charge 2.0, uz rijetko koji dođe quick charge punjač.
mbaksa evo npr od mog brata LG G4 puni sa otprilike 1.3C. Nije uobičajeno ali sve ovisi kako je dizajnirana baterija. Realno to joj skraćuje vijek trajanja, ali tu i tamo kad zatreba je ok imati opciju. Iako sad ima cijela teorija kako se može puniti sa puno većom strujom (preko 2c na normalnim baterijama) na niskom SOC-u pa onda smanjivati kako je baterija punija ali to mobiteli nemaju.
Dal Termistori iz napajanja mogu mjeriti i negativnu temperaturu?
punjac -sigurno je jaci od standardnih powerblankova za punjenje mobitela hahah
Zaboravi to, ima manji kapacitet od normalnih powerbankova, a ni ono za kaj ga reklamiraju ne radi dobro.
Eventualno Bestek ili neka takva marka, ali ti je za startanje auta bolji ovakav set superkondenzatora.
Na ovim litijskim jump starterima ti redovito pregaraju zaštitne Schottkyeve diode, a ako ga misliš koristiti samo za punjenje portable uređaja, preskup je u odnosu na kapacitet.
Što reči lepotica dana pravi sex
A i dobro dođe kad hodaš po ulici, pa te neka mala pita: kaj ti je to crno od 20 cm kaj ti viri iz džepa
Dal Termistori iz napajanja mogu mjeriti i negativnu temperaturu?
Naravno, pitanje je samo koliko su linearni u području u kojem želiš mjeriti.
Pozdrav, prije 1+g sam u Free Bird Music shopu popravljao svoj Technics Su-A707, uglavnom otisli su neki prekidaci(covjek se cudio kako je to uopce otislo, sta god to znacilo), cijeli popravak sam platio 150kn, sad se opet to pocelo desavati da mi pojacalo prekida, pogotovo kad je smanjena glasnoca, dok malo nalozim radi sve 5:
jel moze preporuka nekog servisa(ovdje ili na pm) i zasto je to opet krepalo?
To su releji (to kaj klika).
A ne mora biti da su oni krepali, nego elektronika koja ih regulira.
Ali, ovakvo brzo klikanje obično označava kvar na zvučnicima (vjerovatno elektrolitski kondenzatori u skretnici zvučnika), pa se aktivira zaštita koja isključi izlazne releje.
Na banggoodu je akcija za digitalnu lemnu stanicu (kit), koristi standardnu hakkovu ručku. U paketu ne dolazi napajanje i kućište. Ima dobre recenzije, tako da s njome planiram zamijeniti trenutnu gordak 936. Popust vrijedi još tri dana, ako nekoga zanima
Baš sam jučer i danas naišao na dva videa za DIY lemilice temeljene na Arduinu, znači i korak dalje u DIY-u od tog kita:
Sad mi je pomalo žao što imam lemilicu koja zadovoljava moje potrebe (Yihua 936 - valjda nešto jako slično ili identično ovome tvome Gordaku), ali tko zna... Ak neću imati kakav pametniji projekt na tapeti...
Imam problem s televizorom. Radi se o Samsungu LE32R87BDX.
Kad je hladan, pri paljenju se periodično čuje glasno krčanje (čini se kao iz zvučnika) i TV je za to vrijeme potpuno ugašen, dakle ne radi backlight, ne vidi se ni slika.
Nakon nekih 10-ak minuta se pri krčanju pojavi slika s bijelim šumom i nakon što krčanje prestane, nestane i slike. Nakon par takvih paljenja, počinje se formirati bijeli šum zelene boje pri krčanju.
Nakon još negdje 5 minuta pojavi se normalna slika, koja izgleda malo valovito u vertikalnom smjeru, ali nakon što se prođe malo kroz Source menu, slika se ispravi i izgleda normalno kao i prvog dana.
Kad se TV ugasi i odmah opet upali, sve se normalno upali tako da sam zaključio da se vjerojatno treba ugrijati da "proradi".
Naravno, pošto se radi o Samsungu, i to o starijem TV-u, odmah sam posumnjao u kondenzatore. Otvorio sam TV, ali sam uvidio da nijedan kondenzator nije napuhnut niti je iscurio dielektrik. Sve izgleda naoko normalno, jedino sam na ploči za napajanje lampi naišao na diskoloraciju sa stražnje strane koja se poklapa s mjestima gdje su rupe na metalnoj ploči koja oklapa sam ekran, tako da mi se čini da nije ništa neobično.
Pretpostavljam da nije do invertera kad nakon nekog vremena TV počne normalno raditi. Sumnjam na kondenzatore, konkretno na najvećeg elektrolita pošto mislim da kad te mrcine failaju, da failaju uz eksploziju, bez prethodnog napuhavanja i curenja.
Provjerio sam i MOSFET-e i diode i sve mi se vizualno čini u redu.
Ima li netko neku ideju što bi mogao biti problem? Dolje su slike TV-a iznutra.
Kao prvo, ono ti nisu MOSFET-i, nego po dvije Schottkyeve diode u kučištu sličnom tranzistorskom (vidiš i oznaku na njima, srednji pin je katoda a ostali anode), a ni ono drugo na hladnjaku nije MOSFET, nego Graetzov spoj (na ulazu uz veliki elektrolit).
Veliki elektrolit faila isto kao i mali (obično iscuri), a eksplodirati može samo od previsokog napona (drži 400V DC, a nakon Graetza na njemu je oko 350V, jer ti je mrežni napon malo veći od 230V).
Mjeri izlazne napone na 12 i 5 V izlazima dok radi (kad nije u ispravnom režimu), i pazi da te ne strese struja, pogotovo na tom velikom elektrolitu, koji uvijek obavezno sprazni nekim otpornikom od bar 100Ω kad ugasiš napajanje, jer uvijek ima energije u njemu ako je nekaj između njega i trafiča u prekidu.
Ako vidiš da izlazni naponi nisu dobri, onda ideš na zamjenu elektrolita, i to prvo malih na izlazu, ali ako na velikome oko nožice vidiš smeđi flek, onda je i on možda u banani.
Kao prvo, ono ti nisu MOSFET-i, nego po dvije Schottkyeve diode u kučištu sličnom tranzistorskom (vidiš i oznaku na njima, srednji pin je katoda a ostali anode), a ni ono drugo na hladnjaku nije MOSFET, nego Graetzov spoj (na ulazu uz veliki elektrolit).
Veliki elektrolit faila isto kao i mali (obično iscuri), a eksplodirati može samo od previsokog napona (drži 400V DC, a nakon Graetza na njemu je oko 350V, jer ti je mrežni napon malo veći od 230V).
Mjeri izlazne napone na 12 i 5 V izlazima dok radi (kad nije u ispravnom režimu), i pazi da te ne strese struja, pogotovo na tom velikom elektrolitu, koji uvijek obavezno sprazni nekim otpornikom od bar 100Ω kad ugasiš napajanje, jer uvijek ima energije u njemu ako je nekaj između njega i trafiča u prekidu.
Ako vidiš da izlazni naponi nisu dobri, onda ideš na zamjenu elektrolita, i to prvo malih na izlazu, ali ako na velikome oko nožice vidiš smeđi flek, onda je i on možda u banani.
Hvala na savjetima i pojašnjenjima. Još sam se pitao gdje je most za ispravljanje napona, očito nisam dovoljno napajanja rastavio da shvatim da se to sve danas izvodi u diskretnim kućištima.
Budem još vidio oko testiranja, ne znam kako da isprobam 12V i 5V izlaze bez da odspajam konektor pa mislim da ću promijeniti sve elektrolite i ako radi radi, a ako ne onda ništa. :D
Imaš enable pin koji spojiš vjerovatno s 5Vvsb pinom (ili tak nekaj), nakon čega se napajanje upali i bez spojenog konektora (googlaj manual za to napajanje).
Ili odšarafi napajanje, okreni ga naopačke i učvrsti nečime a da ništa ne šlusiraš, i onda mjeri na lemnim mjestima konektora.
Hladni lem garant ako proradi kad se zagrije.
Na banggoodu je akcija za digitalnu lemnu stanicu (kit), koristi standardnu hakkovu ručku. U paketu ne dolazi napajanje i kućište. Ima dobre recenzije, tako da s njome planiram zamijeniti trenutnu gordak 936. Popust vrijedi još tri dana, ako nekoga zanima
Baš sam jučer i danas naišao na dva videa za DIY lemilice temeljene na Arduinu, znači i korak dalje u DIY-u od tog kita:
Sad mi je pomalo žao što imam lemilicu koja zadovoljava moje potrebe (Yihua 936 - valjda nešto jako slično ili identično ovome tvome Gordaku), ali tko zna... Ak neću imati kakav pametniji projekt na tapeti...
Nemoj vise stavljati takve linkove, sad imam opet ideju za ciju realizaciju nemam vremena.
S tim da bi ja isao u izradu ultimativne stanice koja bi imala 3 lemilice, hakko 936 rucku, jednu visokog termalnog kapaciteta i jednu zracnu.
Jedno pitanje banalno...dali je pogresno ostavljat opremi na stand by?
npr. imam zvucnike koji imaju automatsko prebacivanje u stand by ako ih ne koristim 10ak minuta,je li pogresno da ih onda stalno ostavim tako ili da svaki put na prekidacu njihovom gasit ih (ostavljao bi ih u stand by jer mi je lino svaki put na prekidacu svakog posebno gasit :)?
Predpostavljam trosi nesto sitno struje dok je u stand by,ali pitam inace moze li doci do ostecenja ili neceg slicnog?
Ja u zivotu jedan uredaj nisam iskljucivao(na prekidace ili istekavao) kad nisam koristio i s nicim nistam imao problema.
Vidio sam jako puno ljudi da nakon sto ugase komp gase monitor, moj ode u stand by i to je to, zvucnici isto. Imam i zvucnike i monitor koji su 10+god vec tako, sekundarni komp.
Struje trosi, al to ustedis ako popijes jednu kavu manje godisnje.
Da ja svoje zvucnike,ni monitor,ni printer nikad ne gasim,
Iritiraalo me blinkanje ledice na monitoru i ledica na zvučniku, to sam riješio sa crnim izoirom .
Kao sto je kolega rekao usteda energije je 1 kava godisnje.
ALI, primjetio sam da kada palim/gasim svijetlo u kupaonici da se cuje jedan bum iz zvučnika,također se čuje bum prilikom atmosferskog pražnjenja tj grmljavine-ali ne naravno u trenutkudok grmi nego par sekundi prije tj dok sijeva.
Neznam zbog čega se dešava ovo s prekidačem jer su zapravo to radi na dva različita električna brojila i različite osigurače koji nisu u blizini.
Ali i to se sve da ignorirat
Da ja svoje zvucnike,ni monitor,ni printer nikad ne gasim,
Iritiraalo me blinkanje ledice na monitoru i ledica na zvučniku, to sam riješio sa crnim izoirom .
Kao sto je kolega rekao usteda energije je 1 kava godisnje.
ALI, primjetio sam da kada palim/gasim svijetlo u kupaonici da se cuje jedan bum iz zvučnika,također se čuje bum prilikom atmosferskog pražnjenja tj grmljavine-ali ne naravno u trenutkudok grmi nego par sekundi prije tj dok sijeva.
Neznam zbog čega se dešava ovo s prekidačem jer su zapravo to radi na dva različita električna brojila i različite osigurače koji nisu u blizini.
Ali i to se sve da ignorirat
Prva godina elektrotehničkog fakulteta, predmet "Osnove Elektrotehnike", prijelazne ili tranzijentne pojave ako se dobro sjećam. Proučite to i sve će vam biti jasno! Zapravo, groo toga će vam biti puuuno jasnije!
Nisam nekaj naročito informiran u zadnje vrijeme, pa me ovo poprilično iznenadilo (već mjesec dana stara vijest):
Znači 2170 baterija, kapaciteta 5750-6000 mAh, uz proizvodnu cijenu 18650 baterije.
I Samsung je odmah odgovorio.
Cilindrične baterije baš otvaraju mogućnost za povećanje energetske gustoće po jedinici volumena, a s masovnom proizvodnjom u Gigafactoryu dolazi i niža cijena ćelija, što će tjerati i konkurenciju na pomake.
Uglavnom, uzbudljiva su vremena pred nama; unutar par godina još znatno (u odnosu i na trenutno jako izraženo) uvođenje obnovljivih izvora energije i konačno pristupačni električni autmobili velikog dosega i brzog punjenja
Di su sad Muskovi hateri...
Pozdrav
imam jedno pitanje.
dakel trebam jedan uređaj koji trazi 9v i 120mA upravljat arduinom, ugl samo high i low...
zanima me da li to mogu rijesit preko obicnog pnp tranzistora ..rako da na bazu spojim izlaz s arduina ..na emiter ulaz na doticni uređaj tj napajanje uređaja i na kolektor vanjsku 9 v bateriju tj izvor?...
i sad me konacno sramota da san zavrsija etš i 2 god elektronickog faksa a pojma neman kako radi obicni tranzistor ...
dakel trebam jedan uređaj koji trazi 9v i 120mA upravljat arduinom, ugl samo high i low...
zanima me da li to mogu rijesit preko obicnog pnp tranzistora
Postoji li neki razlog zbog kojeg bi koristio PNP umjesto NPN tranzistora? PNP tranzistori su u pravilu puno skuplji i rijetko kad vidim da ih netko koristi - samo za neke specijalne namjene.
Napajam 7seg displej koji radi na 9 v ..pa pretpostavljam da trebam 8 pnpova jer ima common cathode... valjda?
EDIT. odnosn 7 pnpova na a b c d e f g jer dp radi na 3 v