Ja sam mislio da se patent u Americi može dobiti samo za orginalnu ideju koja već nije javno poznata. Čini se da bi trebali provjeriti da li ti djelatnici patentnog zavoda imaju odgovarajuće kompetencije za odlučivanje o patentima vezanima za nove tehnologije.
Ja sam mislio da se patent u Americi može dobiti samo za orginalnu ideju koja već nije javno poznata. Čini se da bi trebali provjeriti da li ti djelatnici patentnog zavoda imaju odgovarajuće kompetencije za odlučivanje o patentima vezanima za nove tehnologije.
Dokle god imas love za platiti, nitko te nista ne pita.
Mislim da je cijena patenta oko 7.000 eura. Nisam siguran koliko traje, no u Hrvatskoj patent traje 20 godina, pa vjerojatno i u USA (nakon toga nemas vise prava).
S tim da je kod nas, a i u cjeloj EU, razlika ta da se nemože patentirati software ili matematicka formula tako da ovakve situacije su nemoguce, ali ima jos veci apsurd jedna americka farmaceutska tvrtka je uspjela patentirati proteine(ili nesto slicno) koje su estrahirai iz ljudskih stanica. znaci nalaze se u svacijem tjelu, znaci teoretski mogu tužiti svaku osobu za povredu patentnih prava 
Majke ti, koja idiotarija!
Dobro da nisu nacrtali samo onaj središnji krug na kojem piše network i rekli kako zapravo patentiraju mrežni promet per se.
ONL je patent dobio 24. ožujka ove godine, a ovaj opisuje sistem koji omogućava brzo pretraživanje i dobivanje informacija preko Interneta.
Da ali razmijena informacija datira od postanka interneta a tada oni još nisu bili niti živi......
Takve ljude treba sankcionirati doživotnom kaznom jer ne pridonose razvoju, već koče sam razvoj.
Patentirati se može sve, pravilo je 'tko prvi', izuzete su npr. normalne riječi, ali zato svi imaju prefix 'i' ili 'e' ispred naziva i to je patentirano (sam iTunes, je primjer). Tako da koliko god ova logika bila nakaradna, ipak je na snazi... ne samo u USA jer je USA dovoljno jaka da prisili i ostale na poštivanje njihovih patenata (filmovi, muzika, software...). Također spomenute matematičke formule ili software, da, ali može se patentirati algoritam, dok software pokriva licenca (a sam software je niz algoritama) ili npr kemijska formula za CocaColu. Tako da je sve to moguće, jer autoru txta je vjerojatno promakao detalj da je to samo shema, detalji su pohranjeni u patentnom zavodu -tako da 'oblak' u sredini ipak nije samo kružić.
Podsjetnik da je patentirano: FireWire/iLink pod standardom IEEE1394, dakle ako netko želi napisati riječ firewire (na priključku ili u uputama) Apple mora dobiti 'pinku', u drugom slučaju Sony-ju. CD-Box je registriran kao Jewel Case zajedno s logoom, DVD itd. itd..
Također, ekskluzivna prava traju 10/20 god. (to je period kad ostali nesmiju bez dozvole vlasnika koristiti, nakon tog su javno dostupna ali i dalje se plačaju, primjer sony trinitron..., izuzetak su 'opća dobra' kao lijekovi, ali vidimo da nije baš uvijek tako) ali autorska su neograničena , tj. 70g. nakon smrti autora, dok u slučaju firme beskonačno.
Dakle, čemu čuđenje?
Za ihusha:
Dosta informacija je polu-točno, ali malo brkaš patente, trademark i copyright. To su tri različite stvari.
Inače, u SAD se vodi velika borba oko SW patenata, i patentnog sustava općenito, tako da ako imate nekoga u SADu, recite mu da piše "svom kongresmenu" i traži zabranu SW patenata i postroživanje kriterija za dodjelu patenta.
Ovo je još jedan krasan primjer zašto je Piratska stranka (h**p://www.piratpartiet.se/international/english) u puno stvari u pravu - jasno ne u svemu.
Za ihusha:
Dosta informacija je polu-točno, ali malo brkaš patente, trademark i copyright. To su tri različite stvari.
..
-slažem se, (jer nisam stručnjak za američko pravo, osim u sapunicama) ... ali daj malo nekih informacija, ovako forum gubi osnovni smisao -razmijenu ideja/informacija.
-hvala na korekciji...
A mislio sam da ću se izvući ;)
Patent se dodjeljuje za izum i omogućuje vlasniku kontrolu nad izradom, prodajom, itd proizvoda na osnovu izuma opisanog u patentu. Obično traje 20 godina. Patentirati se može čak i proces, ako za rezultat daje koristan i opipljiv proizvod.
U EU se izrjekom spominje da se ne mogu patentirati:znanstvene teorije i matematičke metode, umjetička djela, pravila i metode za mentalne aktivnosti, načine vođenja posla, programi za računala.
Uz to, patent mora biti nešto novo i biti
- SAD: ne-očit i koristan, tj.
- EU: uključivati "inventivni korak" i mora biti moguća "primjena u industriji" - obično se to jako široko shvaća
Patent je zamišljen kao poticaj izumiteljima, i zaštita protiv velikih korporacija koje bi mogle samo ukrasti ideju malim izumiteljima. Međutim, to se pretvorilo u hladni rat patentima gdje velike firme imaju tisuće (neke i desetke tisuća) patenata koje ne koriste za svoje proizvode, nego ih čuvaju u tajnosti kao prijetnju konkurenciji (koja možda dođe na istuideju neovisno). A tu su i patent trolovi kao iz ove vijesti...
Copyright je zaštita za autore, npr. knjiga, glazba (i riječi pjesme), slike, film itd. ("originalno autorsko djelo"). Ne mogu se copyrightati činjenice, rezultati istraživanja, sve što nema izvor u autoru. Traje u puno zemalja (npr. SAD, Hrvatska, Njemačka) do kraja života autora + 70 godina. Copyright daje pravo autoru da ograniči javno izvođenje (u ekstrmu - zviždanje pjesme na ulici), distribuciju, reprodukciju, itd. svoga djela. MEđutim, copyright štiti formu, a ne sadržaj. Npr. ako staviš pod copyright opis kako se izrađuje neki uređaj, onda možeš zabraniti kopiranje tog opisa, ali ne i izradu uređaja prema tvom opisu. To je razlika između copyrighta i patenta.
Što se tiče softvera, on se može copyrightati nekih 30ak godina. Međutim, prema US zakonu (pričam o situaciji u SADu, jer kod nas ne brinu ni za puno bitnije stvari), kada kupiš copyrightano djelo, postaješ njegov vlasnik, pa imaš pravo na izradu sigurnosne kopije, na daljnju prodaju, itd. To se, jasno, nije svidjelo SW kućama, pa su počeli tvrditi da ne projau SW, nego "licencu za korištenje". Američki sudovi su odlučivali razno, ali je počelo prevladavati mišljenje da stavljanjem papirića u kutiju, ili nekim pravnim gluparijama na kutiji, prodavač ne može poništiti zdrav razum i pravila koja vrijede za sve ostale proizvode. Tako da se ta igra oko EULA počela raspetljavati pozitivno. No tada je došao DCMA, koji kriminalizira svako izbjedavanje zaštite od kopiranja. S tim su SW kuće oslabile pritisak na ispitivanje legalnosti EULA, jer su jednostavno natrpale zaštitu na SW, izmislile online aktivaciju vezanu uz jedno računalo, i svatko tko to hoće izbjeći je automatski kriminalac. puno SWa se više ne može kupiti polovno, jer ga treba "aktivirati", itd.
Da ne skrećem...
Trademark se stavlja na riječ, frazu, ime, simbol, uređaj, itd. Služi da bi tvoj proizvod razlikovao od tuđih - npr. nitko ne smije koristiti ime koje je isto kao tvoje, ili može nekoga zbuniti da vas pobrka. Zanimljivo je kako to radi. Recimo, riječ apple ne možeš trademarkirati. Ali ako proizvodiš računala, onda možeš trademarkirati "Apple" računala, koja se time zančajno razlikuju od drugih. Ili npr Nike ti ne može zabraniti da koristiš Just Do It bilo gdje, osim ako ih koristiš da bi predstavio svoje tenisice - jer je "Just Do It" trademark Nike i njihovih tenisica. Onaj zvuk u Law and Order je također trademarkiran - ne smiješ praviti TV seriju (možda i film, itd) s tim zvukom. Trademark istječe nakon 5 godina nekorištenja. Tada ga mogu svi koristiti, ili netko drugi (ili isti) registrirati. Ako je izraz postao "generički", tj, ako se više ne veže ekskluzivno uz neki proizvod (to se određuje na sudu), onda trademark na takav izraz prestaje vrijediti. Prijemr je xerox u SADu, kod nad je to prije bio kalodont, uskoro bi to mogao biti i google.
Uhhh... dugačko, ali nadam se korisno.
Mali disclaimer: IANAL, sve ovo je skupljeno s neta, čitanjem raznih foruma i stranica, uglavnom o IT temama. Znači, ne samo ja, nego ni moji izvori nisu pravnici.
Zaboravio sam reći problem oko copyrighta softvera (i inače copyrighta) - što znači 70godina nakon smrti autora ako je autor korporacija? Time (a isamimn 70god, pa čak i doživotnim pravom) copyright gubi smisao, a to je početno bilo zaštita autora da mogu zaraditi na svom djelu.
..
U EU se izrjekom spominje da se ne mogu patentirati:znanstvene teorije i matematičke metode, umjetička djela, pravila i metode za mentalne aktivnosti, načine vođenja posla, programi za računala.
-nisi se izvukao :)
-dakle software nemože? a BIOS, firmware, algoritam... na kraju, software je niz algoritama, koji opet koriste matematičke metode... koje su inženjeri naučili u školi...
.. - što znači 70godina nakon smrti autora ako je autor
-tj, zbrinjavanje njegove uže obitelji (70g)... nakon smrti.
-problem, USA pravna doktrina je ta koja se primjenjuje u svim ovim slučajevima. (mada je bio onaj slučaj u Italiji?)
-drugi problem što kod SWa nema granice između ®, © i TM, upravo 'polovni' sw koji traži aktivaciju bitno mijenja vlasništvo tj. nije ga moguće (pre)prodati kao fizičku stvar. Kako tumačiti ove činjenice, na sw (znanje) se ne naplaćuje carina, uvozom neke igre trebalo bi ocariniti samo medij, ne sadržaj, dok upravo taj sadržaj mu daje vrijednost i carinsku osnovu. Carinik dakle samo po omotu zaključuje što je sadržaj.
Patentirati se nemogu biljne ili životinjske vrste... -patentiran je neki dio, proteini?..
-Zašto ovaj 'uvod'? jer je sama mogućnost patentiranja softwarea dubiozna, tj. po EU EPC/art.52.2 isključuje kompijuterske programe... pa opet kaže da je software patentabilan jer je tehnička metoda (koja se 'samo' izvršava na kompijuteru)... EPO.
-Dakle da je kod softwarea isprintan kao osnova za patent, ako ga netko prekompilira ili porta na drugu platformu/jezik.. ispis nije isti, mada je software (karikirano) copy-pastean. Dakle ne rezultat (vizualni na ekranu) jer je kompijutor samo sredstvo na kojem se izvršava, nema povrede patenta. Kao i suprotni primjer ROM-BIOS za emulatore ili source kod. ''nesmijem ti dati ROM, ali smijem source pa ga sam kompiliraš'' i tu nema kršenja zakona © ali ima za ®.
-Kao s LZW i GIF patentima? -odustalo se od tužbe prema svima...
(sitni sati, pa su rečenice malo konfuzne)
Malo kasno odgovaram, bio sam na putu.
Dakle, koliko znam, za sada se softver ne može patentirati u EU ako rješava samo neki poslovni problem. Međutim, ako je riječ o rješavanju tehničkog problema, onda se može patentirati. U SAD se patentira svašta.
Stvar je u tome da se prema trenutnoj logici algoritmi mogu patentirati, ali konkretne implementacije ne. Sad, što je algoritam koji nije očit prosječnom stručnjaku u polju istraživanja, donosi neku novinu i za rezultat ima nešto korisno i "opipljivo" - e to me baš zanima kako se određuje :)
Pod ovo gore spada i npr. poslovni proces - pa sad ti u svojoj firmi ne smiješ raditi na određeni način jer je netko to već patentirao.
Mislim da kôd SWa nije osnova za patent, nego algoritmi koji se koriste. Kod se može samo copyrightati, što se i radi - i to source, a nekih tridesetak godina se kao autorsko djelo priznaje i strojno čitljivi ispis, znači binarni kod.
Što se tiče priče o carinjenju SWa, medija, itd, imali smo nedavno raspravu tu na forumu o razlici nedigitalnih i digitalnih dobara, tj. o "scarce" i "abundant" resursima (mada su neki sve shvaćali puno banalnije).
E da, i ® i TM znače istu stvar - trademark, razlika je u nekim legalnim detaljima.
Opet sam nešto zaboravio... ono o 70g i zbrinjavanju obitelji.
Copyright NE služi zbrinjavanju obitelji. On NE služi da bi netko cijeli život kopao nos poslije jedne slike/pjesme/knjige. On služi da potakne autore da imaju finnacijsku korist kada nešto naprave. Ali ako copyright traje za njihova cijelog života, gdje je tu poticaj na naprave nešto novo? Zato je sve dulje od 10-20 godina (ovisi o području, recimo u ITu čak i kraće) samo izlika za nerad, izopačeni parazitizam.
