Uvođenje Open Officea u firmu

radim u jednoj firmi koja ima 20-ak umreženih računala, OS je WinXP (licenciran), dok se kao paket uredskih alata vrti Office 2003 bez licence. Kako ne bi bilo problema, pala mi je ideja na pamet da predložim Open Office kao alternativu kupnji 10-ak licenci Officea 2007.

No nikad nisam radio sa Open Officeom, kao niti nitko drugi u firmi. Stoga me zanimaju iskustva korisnika koji tako što imaju u svojim firmama ili firmama u kojima rade. Zanima me sljedeće: kompatibilnost sa MS Officeom, razdoblje prilagodbe korisnika na novi Office (budući da sam ja, kao obični kućni korisnik računalni guru za moje kolege, možete misliti na kojim je granama informatička potkovanost), te problemi sa kojima ste se susretali ili koje još imate sa Open Officeom.

Unaprijed hvala! :)

Sutra (28.11.) je na kioscima Bug 205, a uz njega DVD na koje je OpenOffice.org 3.1.1 (HR verzija) - pa se može i tako doći do njega.

Sasa u nekim stvarima se slazem sa tobom, neke dokumente (.doc, .xls, .ppt) koji su pisani u officeu 2003 OO je razbucao kad je otvorio, nikakve filozofije tu nisu bile, malo teksta sa par slika, u Exellu su se sirine tablica kompletno promijenile tako da je to dosta frustrirajuce. Uzmi u obzir da tisuce stefica imaju nekakvu verziju Officea instaliranu tako da ti je office "standardniji" od openofficea, a ono slanjem linka za plugin za office... ma da... mos mislit da ce ti to netko napravit, prije ce ti rec da mu posaljes u .doc formatu i slicno.

Sto se tice brzine stvarno nemam nikakvih zamjerki... (koristim verziju 3.x EN), otvara brzo pa i po par desetaka dokumenata odjednom tako da sa tim nemam problema kao i Sasa. Sto se tice samog OO-a ima neke stvari nelogicno napravljene...

Takodjer malo kompliciranije tipkanje u Writeru... mogu slobodno reci da mi uzme dvostruko vise vremena natipkati isti dokument u OO-u nego u Officeu. Sucelje je zastarijelo. Nije bas "pametan" da predlaze neke stvari dok tipkas u letu i tako.

Kao besplatna alternativa je vise nego ok, ali za firme... mislim da je ipak tu Office kralj.

IMO, manipulacija greškama je zadovoljavajuće riješena. U ćeliji napiše kod greške, a u statusnoj traci je objašnjenje greške. Primjer - cirkularne reference - u ćeliji piše Err:522, u traci Error: Circular reference. U Excelu 2007 je to loše riješeno - otvori se dijaloški okvir sa upozorenjem; ukoliko stisnem OK, otvori help, dok u ćeliji upiše nulu (što je totalno pogrešno - trebao bi upisati oznaku greške); ako kliknem Cancel samo unese nulu (umjesto errora).

Problem sa preciznošću kod statističkih funkcija u OO je riješen prije 5 godina. I Excel ima problema sa preciznošću stat. funkcija, ali ako je tolika preciznost važna, proračunske tablice nisu prikladni alat - neki od statističkih paketa / jezika (Statistica, R, ...) je bolje rješenje.

Pivot tablice postoje (Data Pilot), pivot chartovi ne - ukoliko se ne može bez njih, treba ići na Excel.

Navikavanje na OO je vrlo kratko, kao što sam napisao. Prijelaz sa klasičnog na ribbon sučelje (kod O2007) je nešto duži, osim za one koji nisu prije radili sa klasičnim sučeljem, (ribbone i lokaciju alata brzo savladaju). Na strani Officea je i šareni izgled sučelja, za one kojima je to važno.

Slažem se da je promjena širina frustrirajuća (za neke), ali korištenjem spajanja ćelija (merge) frustracije se mogu izbjeći.

Štefice - glavni problem usvajanja novih alata. Hvala Bogu, mi ih nemamo. :)

Ne bih se složio sa tvrdnjom da je tipkanje sporije. Ukoliko se tekst slaže na ispravan način (prvo unos kompletnog teksta, zatim formatiranje stilovima (koji su određeni u predlošku), brzina pripreme dokumenta je jednaka u Wordu i Writeru, a svi dokumenti imaju konzistentan izgled (definiran stilovima). Osim toga, Writer ima zamjenu (predefiniranih) riječi (autoreplace) i word completion (predlaganje već napisanih riječi u dokumentima, po defaultu pamti 500 riječi sa deset slova ili više (sve podesivo)).

Za manje urede se može prijeći na OO, dok kod većih organizacija je to teško (a prebacivanje jednog odjela na jedan softver (OO), dok drugi koriste drugi (MS Office), je recept za probleme).

Kod mene smo gotovo svi (mlađi) inženjeri, tako da promjena softvera nije problem. Zapravo, neke stvari kod OO su dočekane sa oduševljenjem - npr. Function Wizard u Calcu (znatno olakšano unošenje složenih formula) i OO Math (za unos jednadžbi u izvješća; MS Equation Editor 3.0 je spor sa stajališta unosa, dok eq. editor u Wordu 2007 još sporiji (puno više klikanja); za unos formula putem OO Matha niti ne treba miš - jednostavno se unese kod, što je puno brže nego stalno klikanje po ribbonu i jednadžbi).

Prije svake zamjene softvera, dobro je ljudima predstaviti zamjenu. Hoće li zaposlenik prihvatiti novi softver, ovisi o samom zaposleniku i načinu na koji mu se softver prezentira. Najgore je samo instalirati i reći "Evo, koristi ovo.".  Potrebno je prezentirati novi softver, te prikazati i objasniti promjene u odnosu na stari softver. Nabava i isprobavanje OO ne košta ništa (osim nešto vremena), a postoji i portable verzija. Ukoliko se pokaže da ne zadovoljava, odluka o trošenju novca na licence za Office će biti puno lakša i mirnija.

Ako razmjenjuješ dokumente sa drugim firmama bolje ne, napatit ćeš se ko isus, jednostavno se dokumenti raspadaju. Može se to sve popraviti, uštimati, ali onda opet nešto pukne, ovisi koliko imaš živaca.

Ako ti treba samo unutar firme onda stavi, privikavanje je minimalno.

Meni je oo puno bolji za raditi, ali koristim ms office 2007 jer mi još do sada oo nije niti jedan dokument prikazao pravilno.

Na kraju, instaliraj samo sebi pa probaj raditi mjesec dana u oo, pa ako nemaš problema stavi i drugima.

Moje iskustvo sa OO je dobro, čak odlično. Prijenos tablica i dokumenta sa OO na MS Office 2003 i 2007 do sada nikada nije rezultiralo greškom ni "raspadanjima".

Kometari nekih da je sve napravljeno nelogično i čudno to je zato jer je kao mjerilo uzet ms office što je glupa izjava.

Ukratko, za  uredska rješenja je itekako koristan i dobar i zaposlenici će se jako brzo snaći. A to što možda ne žele je njihov problem ako žele raditi dalje.

Zaključak: Samo naprijed sa korištenjem jer je dobra ušteda novaca.