- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
lol u svakom boljem dućanu sa bijelom tehnikom imaš sad pekač kruha već nekoliko godina
ubaciš brašno, vodu, kvasac i sol odabereš program i vrijeme kad želiš da bude pečeno, recimo 7 ujutro i odeš na spavanje
ujutro te dočeka topli kruh (idealno kad vani pada kiša ili snijeg, pa ne moraš cupkati do dućana
)
lol u svakom boljem dućanu sa bijelom tehnikom imaš sad pekač kruha već nekoliko godina
ubaciš brašno, vodu, kvasac i sol odabereš program i vrijeme kad želiš da bude pečeno, recimo 7 ujutro i odeš na spavanje
ujutro te dočeka topli kruh (idealno kad vani pada kiša ili snijeg, pa ne moraš cupkati do dućana
)
I što je najbolje od svega - kilogram kruha te izađe nekih 1.5-2kn.
Moja baba, bez zajeba*ncije. Evo kad bum se nasel kod nje, pital bum ju.
ubacis pola kile brasna, jedno jaje, zlicicu soli, zlicicu secera i pola pive.
Mala ispravka, ne idu jaja u kruh.
Imam taj aparatić za kruh, imam i knjižicu s receptima. Više-manje nisu mi se svidjeli ti recepti tipa 'banana bread' (bljak) i koristim 2 osnovna, to bih preporučio i tebi, i eventualno mjenjaš brašno koje koristiš ili dodaš neke sjemenke. Evo napamet jednog; 450 g brašna, 300 ml tekućine (voda, mlijeko, pola voda/mlijeko - kombinacije kako hoćeš), 1,5 Tbs maslaca/margarina, 3 Tbs šećera, 1,5 tbs soli, 1 suhi pekarski kvasac (7g). I udri.. Ovaj 'Tbs' se odnosi na 'table spoon', tj. dolazi neka kao žlica s tim aparatom - postoji veća i manja (Tbs, tbs). Odokalno bih rekao da bi to moglo odgovarati klasičnoj većoj i manjoj žlici. Brašno po želji od bijelog (glatkog) do kuruznog. Meni osobno najbolja kombinacija 2/3 bijelog i 1/3 kuruznog.
Eto, neće se valjda ljutiti što smo utrpali i jedan kuharski recept u ovu temu..
Imam taj aparatić za kruh, imam i knjižicu s receptima. Više-manje nisu mi se svidjeli ti recepti tipa 'banana bread' (bljak) i koristim 2 osnovna, to bih preporučio i tebi, i eventualno mjenjaš brašno koje koristiš ili dodaš neke sjemenke. Evo napamet jednog; 450 g brašna, 300 ml tekućine (voda, mlijeko, pola voda/mlijeko - kombinacije kako hoćeš), 1,5 Tbs maslaca/margarina, 3 Tbs šećera, 1,5 tbs soli, 1 suhi pekarski kvasac (7g). I udri.. Ovaj 'Tbs' se odnosi na 'table spoon', tj. dolazi neka kao žlica s tim aparatom - postoji veća i manja (Tbs, tbs). Odokalno bih rekao da bi to moglo odgovarati klasičnoj većoj i manjoj žlici. Brašno po želji od bijelog (glatkog) do kuruznog. Meni osobno najbolja kombinacija 2/3 bijelog i 1/3 kuruznog.
Eto, neće se valjda ljutiti što smo utrpali i jedan kuharski recept u ovu temu..
Sve je to dio društva, kruh pogotovo 
Eto, neće se valjda ljutiti što smo utrpali i jedan kuharski recept u ovu temu..
Sve je to dio društva, kruh pogotovo 
(da) samo da sad ne krene tema o hljebu i uhljebljavanju..., kao i simboličkom 'mrvljenju' kruha-hljeba ili svakodnevnom koji se stvarno mrvi. Da ne krene priča o VT silosu, ministru ČOu i čudnovatim nestankom sadržaja silosa u maniri Copperfielda itd..
Kruh, kratka rječ, rječica.. pa ipak vrlo široka, ponekad i doročudna, ''kao kruh''. Sam kruh je bio i jednan od temelja (rimskog) carstva, pa kad tome dodamo 'kruha i igara'. ...
- jel' sad dovoljno rečeno o kruhu? ili da se prebacimo na kulinarku?? 
- jel' sad dovoljno rečeno o kruhu? ili da se prebacimo na kulinarku?? 
još samo ja pa ćemo onda... 
iznad Rijeke ima jedno mjesto Grobnik, Tuđman je jednom bio gore na predizbornom skupu i nije znao gdje je došao pa je njegove stanovnike pozdravio sa dragi Grmošćani i Grmošnjice, od onda HDZ kako legenda kaže tamo nije dobio niti jedan glas, zašto Grobnik, pa zato jer ima mlinova, tamo se moji snabdjevaju sa brašnom, raženim, pšeničnim i kukuruznim, palenta (pura iliti kukuruzna krupica) je dan i noć razlika od običnog instant sranja, kruh od grubo mljevenog brašna djelom raženog, dijelom pšeničnog grubog i ipak mora ići i dio glatkog kupovnog T-500, 550 pšeničnog (lijen sam i neda mi se prosijavati grubo nekupovno brašno) je perfektan... nemam pekač već radim na ruke i pećnicu...
tip/trik: ukoliko želite da vam je korica kruha mekana, zajedno sa kruhom u pećnicu stavite u plitku i široku posudu u kutu pećnice vode, vodena para koja se stvara za vrijeme pečenja neće dozvoliti da korica kruha postane pretvrda, s druge pak strane ako želite da vam korica bude fino krispi, tu i tamo za vrijeme pečenja kruha premažite koricu sa prije rastopljenim putrom (može i margarin a može i malo maslinovog unutra)
@Veliki Brat
pomijesao si, namjerno, luksuz i potrebe. Shvatio sam vec iz vecine ovih postova da taj omjer nije jednak kod svih, tj. "optimalni ljudi" imaju taj omjer puno rigoroznije postavljen od ostalih (valjda "Normalnih") ljudi.
Misliš, miješam u smislu potrošnje na luksuz i potrebe? Pa to se sustavno potiče u USA odavno, samo u obratnom smislu - osnovne potrebe se tretiraju kao luksuz. Evo, i ti sam to spominješ za Kanadu i kažeš kako ti je to bolji sustav. Tu priču sam već čuo, kao oblik slobode osobnog izbora, samo u kontekstu hillbilly seljačina iz USA (to su oni koji nemaju posao, ali imaju kamionet, sačmaricu, M16 i pecaru). Kao, ako ima sudar na cesti, ostavi ga da umre, ne treba njemu zdravstveno...
I sry, ali ja ne pušim te spike. Kao prvo, ne vjerujem mu, da se nađe u toj situaciji, da bi mu bilo svejedno. Mislim da bi ipak molio da ga spase. Kao drugo, taj tip jednostavno nije član društva. On je njegov korisnik, ali ne doprinosi. Kao treće, mislim da nije fer na kraju dovoditi u glupu situaciju nekog liječnika kome će se takav neosigurani idiot ipak pojaviti u bolnici, naći se na stolu tipu koji je položio hipokratovu zakletvu da ga liječi, a ne smije obzirom na ugovor koji ovaj ima s bolnicom. A ako slučajno i bude operiran nekom čudnom igrom sudbine i ovaj nešto slučajno zayebe, najvjerojatnije bi ga još i tužio...
Ne mislim da sam pomiješao luksuz i potrebe, mislim da ih jednostavno vidim različito od prosječnog kapitalista. Mislim da neke takve stvari ne bi uopće smjele biti ostavljene ljudima na izbor, jer pojedinac nema osjećaj za neke stvari, a onda bude prekasno. No, to sam ja, ne kažem da svi moraju misliti isto. Glavni argument, anarhosocijalizam si mi već ionako izbio iz ruke :)
Ulijećem partybrejkerski, ali što kažete na ovo? Meni se sviđa 
ubacis pola kile brasna, jedno jaje, zlicicu soli, zlicicu secera i pola pive.
Mala ispravka, ne idu jaja u kruh.
...
Jaja nisu, a pola pive je dio sastojka kruha? 
Pokojni djed mi je rodjen tamo :-) Vecina djedove strane obitelji zivi na Cavlima ;-)
Ali vidis, nisam znao za ove trikove sa koricom, bas cu probati. Ja koristim pivo jer tijesto bude drugacije, no korica nekad bude malo kamenkasta... :-D
2) Ne mislim da sam pomiješao luksuz i potrebe, mislim da ih jednostavno vidim različito od prosječnog kapitalista....
1. Ma cek cek, polako... nikako ga ne ostavit na cesti da umre, to je protivno zakonu! Obavezno na lijecenje, a kasnije naplatit. Tako to ide. Ako nemas dovoljno za otplatu, proglasis bankrot, uzmu ti kamionet i sacmaricu i M16icu :-) Neka i zayebe i neka ga i tuzi, nije sudac robot nit je obicno glup. Pravosudje ovdje, koliko ja vidim, radi kako treba. A ako je sudac pristran, tu je i porota.
2. Hm.... slazem se, ali i ne. Zasto ukidati opcije? Ja volim opcije. Bilo bi fino da po defaultu sve to bude 'enabled', pa onda kroz nekakav kompliciraniji birokratski proces, pojedinac si to moze 'iskljuciti'.
@Shady
pub bread: http://www.foodnetwork.ca/recipes/recipe.html?dishid=4646
Odlican je!
Pokojni djed mi je rodjen tamo :-) Vecina djedove strane obitelji zivi na Cavlima ;-)
Ali vidis, nisam znao za ove trikove sa koricom, bas cu probati. Ja koristim pivo jer tijesto bude drugacije, no korica nekad bude malo kamenkasta... :-D
haha, pa ti si tatar Grobničan... a ča to šumi, aha rečina 
sjećaš li se možda grobničkog sira? onog slanog ovčjeg sira sa sitnim rupicama, jesi li ga ikad probao odnosno čuo za njega? a palenta krumpirica...
đast askin, uopće nisam siguran koliko su te grobničke delicije poznate na nekom širem području, u rijeci valjda ne postoji čovjek koji nije čuo za grobnički sir, jel itko čuo za Bujana na meji, grobnički sir s krumpirima i maslinovim, rakijica, peka, fini njoki s gulašem?

sjećaš li se možda grobničkog sira? onog slanog ovčjeg sira sa sitnim rupicama, jesi li ga ikad probao odnosno čuo za njega? a palenta krumpirica...
đast askin, uopće nisam siguran koliko su te grobničke delicije poznate na nekom širem području, u rijeci valjda ne postoji čovjek koji nije čuo za grobnički sir, jel itko čuo za Bujana na meji, grobnički sir s krumpirima i maslinovim, rakijica, peka, fini njoki s gulašem?
A ne, ti si 
Neki rod tamo profesionalno cuva ovce, i rade taj sir domaci, pa su slali nama svako toliko u Pulu. Ajme, kad se sjetim: fritaja, pomidor sa maslinovim i taj sir.... ufffff....
Eh, kad se samo setim al se nekad dobro jelo, bas...
- Da, napisao si, ali nisi objasnio. Možeš to još deset puta napisati - kakva korist od toga, ako ni jednom ne objasniš kakve veze praštanje ima s moralnošću/etikom? Ajde lijepo objasni praštanje iz etičke perspektive.
- Što se tiče "oprosta" - na što točno ciljaš kad pitaš o "vezanju s religijom"? Poanta onog što sam ja napisao u svojoj poruci (Isusov kompleks o praštanju) je u tom konceptu - bezuvjetno praštanje koje se smatra vrlinom. Ne razumijem na što ti ciljaš kad pričaš o religiji, odnosno koje to moja tvrdnja po tvojem ima implikacije.
- BTW zgodna je stranica na Wikipediji za praštanje: http://en.wikipedia.org/wiki/Forgiveness - gotovo isključivo je orijentirana na religije.
- Treba ti minuta istraživanja pojma "etika" da bi shvatio zašto je oprost etički, a ne religiozni pojam. Kao što u prvoj rečenici na Wiki o etici piše: "Ethics, also known as moral philosophy, is a branch of philosophy that addresses questions about morality — that is, concepts such as [...] virtue and vice". Evo! Uostalom, oprost iz religioznog aspekta spada u religioznu etiku, te je svaka religija de facto tumačenje etike na svojstven način, najčešće kroz božanstva.
- Ček, ček, prvo impliciraš da je oprost tipičan isključivo za religije, a onda se pitaš gdje povezuješ oprost s religijom?! Onda još tražiš da ti sve nacrtam? Pročitaj ti svoje postove još jednom...
- Članak o opraštanju na Wiki se bavi najviše pojmom opraštanja u religijskoj etici. No to ne znači da je opraštanje isključivo vezano za religije (referiraj se na prvu točku iz mog posta) jer bi to značilo da ateisti ne mogu oprostiti.
- Da, napisao si, ali nisi objasnio. Možeš to još deset puta napisati - kakva korist od toga, ako ni jednom ne objasniš kakve veze praštanje ima s moralnošću/etikom? Ajde lijepo objasni praštanje iz etičke perspektive.
- Treba ti minuta istraživanja pojma "etika" da bi shvatio zašto je oprost etički, a ne religiozni pojam. Kao što u prvoj rečenici na Wiki o etici piše: "Ethics, also known as moral philosophy, is a branch of philosophy that addresses questions about morality — that is, concepts such as [...] virtue and vice". Evo!
Što evo? Što si ti postigao s tom minutom "istraživanja"? Jesi li objasnio kakve veze praštanje ima s etikom? Nisi. Ustvrdio si da se etika, između ostalog, bavi ljudskim vrlinama. Gdje tu u cijelu priču ulazi praštanje? Ono što ne shvaćaš je da, kad kažem da je praštanje amoralno, je da po nekakvim uobičajenim (a ne i religijskim) konceptima praštanje ne nosi nikakvu moralnu vrijednost - ni pozitivnu ni negativnu. Zapravo bi u nekim situacijama prije čak nosilo negativnu moralnu vrijednost, jer podrazumijeva da sebe napraviš mazohistom ili da omogućiš nepravdu.
Ako ni dalje ne shvaćaš o čemu govorim i što te pitam - po čemu je praštanje vrlina (da bi imala pozitivnu moralnu vrijednost)?
Ne, ne izvijaj moj stav. I više nego jasno sam ga izrekao: Poanta onog što sam ja napisao u svojoj poruci (Isusov kompleks o praštanju) je u tom konceptu - bezuvjetno praštanje koje se smatra vrlinom.
Dakle, govorim o "bezuvjetnom praštanju", da se tako izrazim, koje neke religije (tipično kršćanska - Christian ethics in general has tended to stress the need for grace, mercy, and forgiveness because of human weakness.) smatraju vrlinom, a inače nema nikakvu moralnu težinu, tj. amoralno je. I kad sam napisao da ima Isusov kompleks, to je značilo da on to svoje veliko praštanje doživljava kao vrlinu. Dok recimo netko drugi, kome religijska indoktrinacija nije usadila koncept praštanja kao vrlinu, ne bi to (nužno) doživljavala kao vrlinu. Razumiješ? To ne znači nužno da je religiozan, nego da ima isti koncept praštanja kao i neke religije - prvenstveno govorim o kršćanstvu.
To ne bi značilo. Kako si samo došao do tog "zaključka"!?
sa ove teme 3-4 covjeka to rade. ja sam iznimno tup za to skontat.
mbaksa...kako naknadno ubacite dodatni citat sa prosle stranice u vec napisani post...i vidim da se moze dosta puta editirat i dodavat citati,a da to izgleda isto kao kad se visestruko citira iz prve na needitiranom postu.
valjda me kontate....kako sad u ovo sto sam napisao,dodat neciji citat od prije 4 stranice?
ispricavam se za off.
sa ove teme 3-4 covjeka to rade. ja sam iznimno tup za to skontat.
mbaksa...kako naknadno ubacite dodatni citat sa prosle stranice u vec napisani post...i vidim da se moze dosta puta editirat i dodavat citati,a da to izgleda isto kao kad se visestruko citira iz prve na needitiranom postu.
valjda me kontate....kako sad u ovo sto sam napisao,dodat neciji citat od prije 4 stranice?
ispricavam se za off.
Vrlo jednostavno - ideš na Citiraj za svaku poruku u novom tabu/prozoru pa sve onda copy&pasteaš (Ctrl+C, Ctrl+V) u jednu poruku.
Ujedno, jednu poruku možeš rascijepati na više dijelova, da se referenciraš na konkretne dijelove poruke, na ovaj način (jedino što neki browseri, poput Chromea, zeznu stvar ako imaš citat u više razina, a možda i još u nekim slučajevima):
hvala ti puno. idem vjezbati. 
Što evo? Što si ti postigao s tom minutom "istraživanja"? Jesi li objasnio kakve veze praštanje ima s etikom? Nisi. Ustvrdio si da se etika, između ostalog, bavi ljudskim vrlinama. Gdje tu u cijelu priču ulazi praštanje? Ono što ne shvaćaš je da, kad kažem da je praštanje amoralno, je da po nekakvim uobičajenim (a ne i religijskim) konceptima praštanje ne nosi nikakvu moralnu vrijednost - ni pozitivnu ni negativnu. Zapravo bi u nekim situacijama prije čak nosilo negativnu moralnu vrijednost, jer podrazumijeva da sebe napraviš mazohistom ili da omogućiš nepravdu.
Ako ni dalje ne shvaćaš o čemu govorim i što te pitam - po čemu je praštanje vrlina (da bi imala pozitivnu moralnu vrijednost)?
~~~~~~~~~
Ne, ne izvijaj moj stav. I više nego jasno sam ga izrekao: Poanta onog što sam ja napisao u svojoj poruci (Isusov kompleks o praštanju) je u tom konceptu - bezuvjetno praštanje koje se smatra vrlinom.
Dakle, govorim o "bezuvjetnom praštanju", da se tako izrazim, koje neke religije (tipično kršćanska - Christian ethics in general has tended to stress the need for grace, mercy, and forgiveness because of human weakness.) smatraju vrlinom, a inače nema nikakvu moralnu težinu, tj. amoralno je. I kad sam napisao da ima Isusov kompleks, to je značilo da on to svoje veliko praštanje doživljava kao vrlinu. Dok recimo netko drugi, kome religijska indoktrinacija nije usadila koncept praštanja kao vrlinu, ne bi to (nužno) doživljavala kao vrlinu. Razumiješ? To ne znači nužno da je religiozan, nego da ima isti koncept praštanja kao i neke religije - prvenstveno govorim o kršćanstvu.
~~~~~~~~~
To ne bi značilo. Kako si samo došao do tog "zaključka"!?
- Kakve veze ima je li oprost moralan, amoralan ili nemoralan? Sam čin oprosta spada u filozofiju morala, dakle, u etiku.
- Postoji li uvjetno praštanje?
- Ako je nešto isključivo vezano za religije, onda očito nije vezano za ne-religije.
Nisi li ti započeo cijelu ovu priču diveći se čovjeku i njegovom kapacitetu za praštanje? Kao da se radi o vrlini? Kao da se radi o nečemu što ima moralnu težinu?
Ne spada. Proučavanje moralnosti tog čina spada u etiku.
O čemu konkretno govoriš za što kažeš da je isključivo vezano uz religije?
Dugo me nije bilo ovdje, vidim, još se žestoko raspravlja...:D
Šta mislite, sad cu malo uletiti, s događajima u svijetu, smatrate li da je to početak lavine, kao pred 2 svj. rat, ili ce se sve smiriti?
Mislim tu na razne prosvjede, ekonomsku krizu, krizu vrijednosti među ljudima i tako, globalno stanje koje je u banani...
Ako ni dalje ne shvaćaš o čemu govorim i što te pitam - po čemu je praštanje vrlina (da bi imala pozitivnu moralnu vrijednost)?
..
-točno, čista etika zahtijeva kaznu, ne oprost. Oprost je samo za dovoljno moćne (ili bahate..). Kasnijim (ugl. religijskim-kršćanskim) razvojem je postalo 'moralno' praštati, pa čak i 'obaveza' --- rekao bi licemjerna, jer je tako npr crkva naplaćivala oprost (bogatašima) i garantirala put u raj. Upravo zato (kao filozofsko pokriće) je uveden oprost kao etičko-moralni. Zapravo je suprotno, za primjer kriminalac kojeg predsjednik može pomilovati. Tu nema morala, obično je samo mito u pitanju. Etika i moral bi nalagali da se krivica nesmije oprostiti, jed tad moramo svima opsrostiti.. praksa pokazuje da se selektivno prašta, ugl je kriterij novac.
- zato se slažem s mb., mada bi inače rekao da je rambo u pravu. ... paradoks ili kilavljenje.. nedjelja. :)
A rambo se čudi što spominjem "bezuvjetno praštanje", LOL. S ovim si pogodio u srž problema.
A rambo se čudi što spominjem "bezuvjetno praštanje", LOL. S ovim si pogodio u srž problema.
-a, ne. Srž bi bila, indokrinacija. sustavno nametnuta posljednjih tisuću godina... (kao opravdanje 'tarife' za raj.) :)
Tad je rambo, samo normalan (zaveden) pojedinac, čije mišljenje je upravo onakvo 'kakvo treba biti'.
-Pošto ni ja ni ti nismo moralno-etički autoriteti (dok recimo Papa slovi kao takav), nekako sumnjam da bi na koncilu prošli bolje nego gril ... tu je srž (zapravo tamo gdje je novac...).
Novac je oduvjek služio otkupu (pa i grijeha), recimo zarobljenog velikaša u ratovima, ili nedavni slučaj presude 'oko za oko' žena-kiselina, kao kompromis je opcija novac. ;-)
edit: (nije jasno..) novac je srž.
pitanje je postoji li uopće slobodna volja ili smo svi predodređeni složenim kauzalnim zbivanjima činiti upravo to što činimo (fatalizam)?
što treba kažnjavati, čovjeka sa backgroundom, njegovim roditeljima precima, okolinom, genetičkim nasljeđem i društvenim okolnostima ili pretpostavku da na njegove odluke utiče samo on svojim umom odvojen od svijeta, nasljeđa i svih uvjeta koji su ga učinili baš takvim kakav jest, IMO edukacija jedino rješenje, niti kazna niti oprost
pitanje je postoji li uopće slobodna volja ..
-postoji.
btw ''IMO -edukacija'' ti je pogrešan. Kazna je jedino (znanstveno) prihvatljiva. prirodni zakoni opstanka to određuju. Kazna (i nagrada) su i elementarni načini učenja. Počni s čimpanzom, amebom.. bakterijom.
pitanje je postoji li uopće slobodna volja ili smo svi predodređeni složenim kauzalnim zbivanjima činiti upravo to što činimo (fatalizam)?
Dan Dennett ima zanimljiv stav - sve je determinirano, ali imamo slobodnu volju. Zvuči paradoksalno, ali... Za sve je kriva evolucija. I zbog toga mi imamo slobodnu volju (jer možemo izbjeći/ne napraviti ono što bi se dogodilo da je nemamo), dok životinje nemaju.
što treba kažnjavati, čovjeka sa backgroundom, njegovim roditeljima precima, okolinom, genetičkim nasljeđem i društvenim okolnostima ili pretpostavku da na njegove odluke utiče samo on svojim umom odvojen od svijeta, nasljeđa i svih uvjeta koji su ga učinili baš takvim kakav jest, IMO edukacija jedino rješenje, niti kazna niti oprost
Edukacija ne isključuje kaznu kao odgojnu mjeru (pa zapravo ni oprost, ako je osoba svjesna što je napravila i ako nije napravila nešto zaista teško - tipa učinila nekoga invalidom ili ga ubila).




