Čiji, i od čega? I u konačnici - odakle ti to? I to si sam izmislio?
Pažljivo pogledaj
Zašto? Čemu me gledanje bedastoća i neistina može poučiti?
Zašto? Čemu me gledanje bedastoća i neistina može poučiti?
Rekao sam da neću, ali... Meni nije jasno kako netko može iz empirijskoga principa zauzeti bilo koju poziciju, bila ona ateistička ili teistička. Ne možeš dokazati da Bog postoji - dobro, onda ne možeš sa sigurnošću tvrditi da postoji. Ne možeš dokazati da Bog ne postoji - dobro, onda ne možeš sa sigurnošću tvrditi da ne postoji. Jedino što možeš sa sigurnošću reći jest da ne znaš.
Nikakve priče, samo djela i dokazi!
Nikakve priče, samo djela i dokazi!
U redu, ali stvar je u tome da empirijski ne možeš direktno dokazati ili osporiti niti jednu od te dvije pozicije.
U redu, ali stvar je u tome da empirijski ne možeš direktno dokazati ili osporiti niti jednu od te dvije pozicije.
Ja tvrdim da na mjesecu postoje maleni zeleni vrtni patuljici koji se tako vješto skrivaju da ih nitko ne može opaziti. Emprijski ne možeš dokazati niti da postoje niti da ne postoje.
U redu, ali stvar je u tome da empirijski ne možeš direktno dokazati ili osporiti niti jednu od te dvije pozicije.
Ja tvrdim da na mjesecu postoje maleni zeleni vrtni patuljici koji se tako vješto skrivaju da ih nitko ne može opaziti. Emprijski ne možeš dokazati niti da postoje niti da ne postoje.
Točno tako. Logički, polazeći od empirije, je nerazumno podržavati bilo koju od te dvije prepozicije. Ako polazimo od empirije, ateizam je jednako besmislen kao i teizam. Zar to nije samoevidentno?
Meni nije jasno kako ti nakon više od 50 stranica i dalje bježe osnove logike. Ateistička pozicija je po definiciji ona koja nije teistička. Dakle, po samoj logici uvijek si u jednoj od te dvije pozicije - ne možeš biti ni u jednoj ili u obje, jer su to isključive pozicije.
I nakon više od 50 stranica teme ti još uvijek nisi usvojio što je ateizam?!
Zašto takvo crno-bijelo gledanje na svijet?
Zar to koliko smo sigurni u nešto nije podložno gradiranju, stupnjevanju?
Meni nije jasno kako ti nakon više od 50 stranica i dalje bježe osnove logike. Ateistička pozicija je po definiciji ona koja nije teistička. Dakle, po samoj logici uvijek si u jednoj od te dvije pozicije - ne možeš biti ni u jednoj ili u obje, jer su to isključive pozicije.
I nakon više od 50 stranica teme ti još uvijek nisi usvojio što je ateizam?!
Zašto takvo crno-bijelo gledanje na svijet?
Zar to koliko smo sigurni u nešto nije podložno gradiranju, stupnjevanju?
Ateistička pozicija - Bog ne postoji. Teistička pozicija - Bog postoji. Što ako kažem da ne znam postoji li Bog? O kakvom točno gradiranju sigurnosti govoriš? Prosvijetli me.
Neistina. Kreni čitati temu ispočetka. Možeš početi odavde.
Jesi siguran da te auto neće pregaziti kad prelaziš cestu?
Jesi siguran da te auto neće pregaziti kad prelaziš cestu?
Naravno da ne. Na što upućuješ?
Jesi siguran da te auto neće pregaziti kad prelaziš cestu?
Naravno da ne. Na što upućuješ?
Kako se onda usudiš prijeći cestu?
Jesi siguran da te auto neće pregaziti kad prelaziš cestu?
Naravno da ne. Na što upućuješ?
Kako se onda usudiš prijeći cestu?
Zato što ne mogu reći da će me pregaziti.
Znaš li uopće odakle riječ ateizam dolazi? Gledaj - α (negacija) + θεός (Bog). Kako onda može značiti nešto drugo, osim ako se ne dogovorimo?
Zašto? Čemu me gledanje bedastoća i neistina može poučiti?
Zašto su bedastoće i neistine?
Možeš li konkretno reći što je neistina?
Ali pazi - ti nisi siguran da te neće pregaziti! Pa morao bi onda biti lud da prelaziš cestu! No, stvar je u tome da si ti šansu da te auto pregazi - stupnjevao, tj. ocijenio si da je šansa da te auto pregazi dovoljno niska da ti se isplati riskirati prijeći cestu.
Znači, propovijedaš crno-bijeli pogled na neke stvari ("Jedino što možeš sa sigurnošću reći jest da ne znaš."), a u praksi radiš posve suprotno.
A znači ne ili bez. Znači ne-teizam, ono što nije teizam. Ili bez teizma. To ne znači vjerovanje u suprotno. Znači, imaš teizam i ono drugo što nije teizam (ono što nije vjerovanje u nekog boga) - ateizam. Sve bitno ti je objašnjeno u mojim prvim porukama u temi. Kad bi ateizam znači vjerovanje da ni jedan bog ne postoji, onda bi imao rupu. Pročitaj ovu poruku.
Zašto? Čemu me gledanje bedastoća i neistina može poučiti?
Zašto su bedastoće i neistine?
Možeš li konkretno reći što je neistina?
Je li taj video u skladu sa znanstvenim saznanjima? Nije? Onda je teret dokazivanja na tebi, a ne na meni. Nije na meni da pobijam te bedastoće i neistine.
Ali pazi - ti nisi siguran da te neće pregaziti! Pa morao bi onda biti lud da prelaziš cestu! No, stvar je u tome da si ti šansu da te auto pregazi - stupnjevao, tj. ocijenio si da je šansa da te auto pregazi dovoljno niska da ti se isplati riskirati prijeći cestu.
Znači, propovijedaš crno-bijeli pogled na neke stvari ("Jedino što možeš sa sigurnošću reći jest da ne znaš."), a u praksi radiš posve suprotno.
A znači ne ili bez. Znači ne-teizam, ono što nije teizam. Ili bez teizma. To ne znači vjerovanje u suprotno. Znači, imaš teizam i ono drugo što nije teizam (ono što nije vjerovanje u nekog boga) - ateizam. Sve bitno ti je objašnjeno u mojim prvim porukama u temi. Kad bi ateizam znači vjerovanje da ni jedan bog ne postoji, onda bi imao rupu. Pročitaj ovu poruku.
Nope. Tvoja tvrdnja je nelogična. Ako je apsolutnost vjerojatnosti 100%, onda svaka opcija ima vjerojatnost 50%. Dakle, jednako je nerazumno prijeći i ne prijeći cestu. Pročitao sam tu poruku i dalje ne vidim na što ciljaš.
Meni nije jasno kako ti nakon više od 50 stranica i dalje bježe osnove logike. Ateistička pozicija je po definiciji ona koja nije teistička. Dakle, po samoj logici uvijek si u jednoj od te dvije pozicije - ne možeš biti ni u jednoj ili u obje, jer su to isključive pozicije.
Ljudi krivo misle ako misle da je nepostojanje Boga, odnosno ateizam znanstvena činjenica, iako je riječ samo o filozofskoj interpretaciji u koju neki vjeruju. Drugim riječima, znanstvenici koji vjeruju da ne postoji Bog, su samo vjernici koji vjeruju u jednu od milijun filozofskih interpretacija, dok je postojanje Boga puno logičnije.
Znanstvenici su i sami dokazali da je za uvjet za nastanak života na Zemlji ispunjavanje niza preduvjeta koje je svemir morao naštimati. Zar nije logično i zdravorazumski da postoji netko tko je te preduvjete naštimao?
Zakoni fizike su samo pretpostavka koja radi dobro, ali je ograničena u smislu validnosti. Primjerice, Newtonovi zakoni imaju ograničenja u kvantnom svijetu mada u svakodnevnim uvjetima rade sasvim dobro. Dakle, pošto su zakoni prirode u neku ruku pretpostavke, ne smijemo bazirati mišljenje o svijetu na temelju njih. Potrebno je napraviti razliku između znanstvenih zaključaka i filozofskih teorija, kao što su primjerice teorija o nepostojanju Boga, koja je samo teorija a ne i znanstvena istina.
Bog nije predmet znanstvenih istraživanja niti matematičkog dokazivanja pa se logičkim putem tako nešto ne može dokazati.
Zašto postoje zakoni prirode? Pošto postoje neki zakoni po kojima se stvari događaju, sasvim je logično da je netko te zakone stvorio.
Zašto naši umovi mogu razumjeti ove zakone? Očito je da je Bog želio da ih razumijemo.
Zašto je život u svemiru moguć? Poznato je da izvjesne vrijednosti moraju biti usko naštimane da bi nastao život u svemiru. Objašnjenje iz matematičkog kuta je da postoji mnoštvo svemira s različitim vrijednostima, ali teističko objašnjenje je mnogo logičnije.
Gravitacija?
Hawkingova “teoriju svega”, koja ujedinjuje četiri osnovne sile prirode, je previše “redukcionistička”, elektromagnetizam i gravitacija ne mogu biti osnovne sile prirode jer one ne bi ni postojale bez zakona svemira.
Gdje si ti to učio vjerojatnost i statistiku?! Vjerojatnost 50-50 je kod recimo kod idealnog novčića (čitaj: novčića kakav ne postoji u stvarnosti). Ideja da je u svakodnevnom životu vjerojatnost da te prelaskom ceste auto pregazi i da te ne pregazi ista je debilna.
Pa kak? Znači, imaš tri situacije (a ne samo dvije):
1) netko nešto tvrdi - teist
2) netko tu tvrdnju ne prihvaća - ateist
3) netko tvrdi suprotno - antiteist
Ti ne vidiš razliku između 2) i 3)?
Vjeruješ li da imam 100 kuna u novčaniku?
Gdje si ti to učio vjerojatnost i statistiku?! Vjerojatnost 50-50 je kod recimo kod idealnog novčića (čitaj: novčića kakav ne postoji u stvarnosti). Ideja da je u svakodnevnom životu vjerojatnost da te prelaskom ceste auto pregazi i da te ne pregazi je debilna.
Pa kak? Znači, imaš tri situacije (a ne samo dvije):
1) netko nešto tvrdi - teist
2) netko tu tvrdnju ne prihvaća - ateist
3) netko tvrdi suprotno - antiteist
Ti ne vidiš razliku između 2) i 3)?
Vjeruješ li da imam 100 kuna u novčaniku?
"Debilna"? Na čemu to temeljiš? Zar hoćeš reći da imaš direktan uvid u pojedinu situaciju. Iskreno me zanima. Inače upadaš u istu zamku koju želiš izbjeći.
U redu, možeš reći antiteizam, ali ako ti nedostaje spoznaja (γνῶσις), ako dakle možeš biti samo suzdržan, zašto je nelogično reći agnosticizam?
Naravno da za puno toga možeš i moraš biti neutralan. Ali kakav pokazatelj? Da postoji direktan dokaz ateizma, ova tema ne bi postojala! Onda dokaži pa postani nobelovac, da se poslužim tvojim riječima.
Mislim da je ovo prvi put da je netko u temi upotrebio tu debilnu ekvivokaciju da smo svi mi vjernici.
Neistina. Pokazuje tvoje nerazumijevanje znanosti i znanstvenih otkrića.
O jebote. Pa nije da mi samo pretpostavljamo da Newtonovi fizikalni zakoni rade dobro - oni doista rade dobro, na onoj skali na koju se odnose. Kvantna mehanika ne poništava validnost Newtonovih zakona.
Već ti je stoput bilo rečeno da ako taj tvoj bog ima ikakav utjecaj na ovaj svijet, to se može otkriti.
Fakat glupo pitanje. Još jedna ekvivokacija. Riječ zakon kad se govori o prirodnim zakonima (zato je ja nit ne koristim - radije koristim riječ zakonitost) nije sinonim riječi zakon u sudstvu. Prirodni zakoni su deskriptivni, opisuju što se događa, dočim su pravosudni zakoni preskriptivni - naređuju što se mora ili ne smije napraviti. Dovođenje zakona prirode u vezu s pravosudnim zakonima je teška, ali zbilja teška logička pogreška i nerazumijevanje.
WTF?
Zašto postavljaš glupa pitanja?
Nije. Mi ne znamo pod kakvim sve uvjetima može nastati život.
Nije. Occamova britva ga reže, jer moraš izmisliti boga kompleksnijeg od svemira kojeg je navodno napravio - znači jednu misteriju "objašnjavaš" drugom, većom misterijom. I opet takav, deistički bog nema nužno nikakve veze s teističkim bogovima. Dakle, ponovno miješaš teizam i deizam.
Hawkingova “teoriju svega”, koja ujedinjuje četiri osnovne sile prirode, je previše “redukcionistička”, elektromagnetizam i gravitacija ne mogu biti osnovne sile prirode jer one ne bi ni postojale bez zakona svemira.
A što drugo je "priroda" nego ono što je u našem svemiru?!
Zaboravio sam ukucati riječ ista.
Znači:
Ideja da je u svakodnevnom životu vjerojatnost da te prelaskom ceste auto pregazi i da te ne pregazi ista je debilna
Pa mogu, ali si se ti osokoliko na "ateiste". Znači, shvaćaš sad da ti je ova izjava pogrešna?
Meni nije jasno kako netko može iz empirijskoga principa zauzeti bilo koju poziciju, bila ona ateistička ili teistička.
Jer nema trećeg. Ateistička je po definiciji ona koja nije teistička.
Gdje je u neprihvaćanju teističkih tvrdnji potrebna spoznaja?
Što to znači biti "suzdržan"? Pa ateisti su jednostavno oni koji nemaju svog boga, koji nemaju teistička uvjerenja. Riječju ateist kažeš da netko nešto nije, da nešto ne radi - pa su ti koji su "sudržani" sami po sebi ateisti je rnemaju teistička uvjerenja.
Jel se agnosticizam bavi vjerom? Ne. Kako bi onda bilo logično? I teist i ateist mogu biti agnostični.
Zaboravio sam ukucati riječ ista.
Znači:
Ideja da je u svakodnevnom životu vjerojatnost da te prelaskom ceste auto pregazi i da te ne pregazi ista je debilna
Pa mogu, ali si se ti osokoliko na "ateiste". Znači, shvaćaš sad da ti je ova izjava pogrešna?
Meni nije jasno kako netko može iz empirijskoga principa zauzeti bilo koju poziciju, bila ona ateistička ili teistička.
Jer nema trećeg. Ateistička je po definiciji ona koja nije teistička.
Gdje je u neprihvaćanju teističkih tvrdnji potrebna spoznaja?
Što to znači biti "suzdržan"? Pa ateisti su jednostavno oni koji nemaju svog boga, koji nemaju teistička uvjerenja. Riječju ateist kažeš da netko nešto nije, da nešto ne radi - pa su ti koji su "sudržani" sami po sebi ateisti je rnemaju teistička uvjerenja.
Jel se agnosticizam bavi vjerom? Ne. Kako bi onda bilo logično? I teist i ateist mogu biti agnostični.
I što tu mijenja vjerojatnosti?
Kako nema treće? 1. Bog postoji. 2. Bog ne postoji. 3. Ne znam. Neka to bude antiteizam ili što već. Zaboravimo nomenklaturu.
Ne govorim o uvjerenjima, već o čistoj spoznaji.
Da ne bude poslije da sam te krivo interpretirao... Ti hoćeš reći da je 50%-50% šansa da te pregazi i da te ne pregazi auto kad prelaziš cestu?
Ovo što si sad napisao je pogrešno na više razina.
Prvo - teizam/ateizam se odnose na vjerovanje. Ti u ovom gornjem citatu nigdje nisi spominjao vjerovanje.
Drugo - neko bog ili postoji ili ne postoji - nema trećeg! Postojanje boga ne ovisi o tome znaš li ti nešto ili ne znaš.
Drugim riječima, ne govoriš o vjeri, vjerovanju, a htio bi da "ne znam" bude treće u vjerovanju. Kakvog to smisla ima?
Mene još interesira i koji je to točno "zakon svemira".
Mene još interesira i koji je to točno "zakon svemira".
Čak Noris! 
A ja mislio zakon gluposti...
