To nisu osnovne definicije filozofije, dok ti pokusavas izjednaciti krscanski moral sa opcim (filozofskim).
Nadalje, Baksa to ne pokusava oboriti jer je jasan razvoj etike i morala, vec on pokusava natjerati tebe da bez tautologije i krscanskih dogmi objasnis svoju tvrdnju o objektivnom dobru.
Vidi, etika je filozofija morala. Pod filozofijom, s obzirom na kontekst rasprave, nedvojbeno je da mislim na moralnu filozofiju , to jest etiku. Dakle ne uvodim kršćanski moral u raspravu već isključivo onaj o kojem se raspravlja u etici, kao filozofiji morala. Nadalje, ovaj dio rasprave spada konkretnije u već spomenutu meta-etiku koja je jedna od grana etike. Dakle, komentar ti je promašen.. A onda, s obzirom da meta-etička pitanja nisu do kraja odgovorena, jer pravci u meta-etici nemaju dokaza - jer da imaju, samo bi jedan vrijedio, ostali bi bili objektivno pogrešni, a ova rasprava bi bila promašena - postoji masu pravaca, točno određnih, koji se razlikuju s obzirom na stajališta o značenju moralnih sudova, njihovoj naravi i mogućnosti argumentiranja istih; gdje ja ovdje argumentiram jedan oblik moralnog racionalizma kao meta-etički stav koji tvrdi da su moralni principi sintetički sudovi apriori. U tome konktekstu, prihvatio sam i naglasio Kantovo poimanje morala prikazano u Kritici praktičkog uma i Kritici čistog uma pa ću ti linkati da se ne mučiš previše. Nadam se da engleski nije problem.
Immanuel Kant (1724–1804) argued that the supreme principle of morality is a standard of rationality that he dubbed the “Categorical Imperative” (CI). Kant characterized the CI as an objective, rationally necessary and unconditional principle that we must always follow despite any natural desires or inclinations we may have to the contrary.
Boldano u citatu je ono što ja nazivan objektivnim dobrom, objektivnim standardom, bezuvjetnim jamcem za moralno djelovanje... Dakle, riječ je o sintetičkom sudu apriori, dakle - aposterirono dokazivanje je promašena logika.
Na linku:
http://www.bug.hr/forum/topic/ostalo/ateisti-teisti-nesto-trece/246713.aspx?page=12&jumpto=5275221&sort=asc&view=flat
Jasno kazujes sto je za tebe objektvino dobro. To je tvrdnja koju trebas argumenitrati:
Ubojstvo je moralno pogrešno jer postoji objektivno dobro koje je intuitivno prisutno u svakom čovjeku u obliku savijesti. Objektivno dobro je, u suštini - Bog. Da Bog ne postoji, na tragu Dostojevskog, "sve je dopušteno". Kad bolje razmisliš, ateizam vodi u potpuni besmisao. Svaki razlog kojeg iz pozicije ateizma možemo dati kako bi obrazložili da ubojstvo nije moralno, svodi se na površne argumente tipa "zato da opstanemo", "jer nije dozvoljeno nekome oduzimati slobodu, pravo na život"... No to su površni argumenti koji mogu imati praktičnog smisla u životu, ali nemaju nikakvo utemeljenje ili obrazloženje.
Iz zadnjega proizlazi da je bog kao objektivno dobro - nepovrsan razlog, prakticni smsiao, utemeljenje i obrazlozenje.
Kanta i ostale filozofe ostavi i ne spominji, nisu ovdje tema.
Tema je tvoja tvrdnja: Objektivno dobro je, u suštini - Bog. , koju sada moras obrazloziti bez koristenja krascanskih dogmi.
Sve ostalo je nepotrebno.
Dakako da sam sa krajnje subjektivnog stajališta ubacio termin, samo, on jest definiran, još odavno. Nije diskutabilna njegova definicija kao što ti aludiraš, nego zapravo njegova istinitost oko koje se filozofi koji se bave tim pitanjima (ne)slažu. Varijabilnost nije dakle u spornom pojmu, već o slaganju odn. prihvaćanju onoga što on predstavlja. Argumentirao sam, odn. prikazao zašto prihvaćam postojanje objektivnog standarda, objektivnog dobra, uzvišenog bezuvjetnog zakona (Kant)...
Nije definiran, vec ima mnogo stajalista.
Ta stajalista ovdje nisu tema, ni Kant ni apriori ni apsteriori.
To opet nije tvoja tvrdnja nego je generalno stajaliste filozofije na razini ucenja srednje skole.
Tvoja tvrdnja jest - Objektivno dobro je, u suštini - Bog.
Rasprava na forumskoj razini je multilateralna, a i da nije tvoji javni istupi su podlozni kritici, pogotovo o temi univerzalnosti iobjektivnosti.
Raspravu sada, krajnje neposteno, svodis na klasicnu filozofiju praveci se kao da nisi tvrdio ono sto tvrdis.
Nadalje, kad te se jasno prokaze, restriktiras tvrdnju tako da je upucena pojedincu iako tvrdis nesto sto utjece na sustav koji je daleko veci u obimu, dapace na cjeli sustav.
Logiku ne bih koristio ovako nespretno kao ti, kad vec na teoriji skupova se moze dokazati da ti tvrdnje nemaju poveznice na vecem, nerestriktiranom sustavu.
Filozofija morala nije tema, jer je ona dostupna svakome sa internetom vec tvoja tvrdnja:
Objektivno dobro je, u suštini - Bog.
Ovo je slide sa prezntacije uvoda u argumentaciju sa prve godine fakulteta kojom se daju naputci kako braniti klimavi argument:
Pronadji sto ti cinis.
EDIT: skratio citat.




