Elektronika - pitanja, odgovori, tutoriali

A šta Dejv zna!?  Zgražao se reda radi. S obzirom na cijenu i na to da je prosječnom hobistu ova lemilica sasvim dovoljna za veliku većinu potreba (ako ne i svih potreba), kad se dokupe dodatni vrhovi (jer onaj koji dolazi s njom je za većinu stvari pretanak) - to je to. Mislim, lemilica je daleko od idealne, ali je zadovoljavajuća i bolja od štapnih lemilica bez kontrole temperature.

Isto je bio tu negdje, s tim da sam ja to iskoristio da naručim više stvari (hrpu LSD NiMH baterija i još neke stvari).

Ako ti se shipping čini previsokim (ako namjeravaš kupiti samo tu lemilicu kod Hobbykinga), provjeri kakve su cijene sličnih lemilica kod nas. Vidim da sad u Chipoteki lemne stanice počnu od 205 kuna (a sad kakve su - nemam pojma).

To za 205kn je tesko smece, kad sam kretao u elektroniku kupio sam jeftinu lemnu stanicu(nekih 250kn) i nakon nekog vremena sam ju zamjenio za klasicnu 220V za 50kn koja je daleko bolje odradivala posao(stim da je stanica 50W bila, a ova lemilica je 30W, jos ju danas koristim kada mi treba na remote mjestu).

Meni se definitivno ne isplati jer mi taj shipping previse samo za stanicu, a ostalo sta imaju me ne zanima bas...

Posto sve dalje sve vise radim s smd(i dosta mi je nezgodno od 0603 na manje s klasicnom lemilicom) razmisljam o zraku.(tj combo)

I bolje da stavim tih 30 eura sa strane i kroz god dana kupim za 200-300 eura lemilicu koja ce me sluziti ako izdrzi i do kraja zivota.(ima jos dugo s obzirom da sam mlad+mislim dugo zivit)

Upravo to sto sam gore napisao, stanica ne mora automatski znaciti da je bolje od klasicne lemilice.

Inace subscriban sam na dejva i njemu je sve smece tako dugo dok nije savrseno.

Ako imas postavljene cijevi u zidovima onda mozes lagano busiti sa nekom busilicom bez udarnog cekica i cujes kad pocne strugat po plastici.(s tim da onda i cijevi moraju biti dosta kvalitetne, a ne u raspadnom stanju)

Ili otvoris okolne razvodne kutije i vidis kud idu žice i nadas se da su instalacije pravilno napravljene i da su stalno na istoj visini(tj da idu ili vodoravno ili okomito, a ne dijagonalno po zidu/plafonu)

Ako je samo kabel stavljen i nije instalacija po normi to ti je cista sreca onda.

Neman ništa za WP :S

Jel se može lupanjem po zidu? Šta će biti ako svrdlo zakvači instalacije?

@Pitao sam sad starce, kažu da nema nikakvih cijevi, tad se nije radilo tako('91.). Navodno su žice u malteru(wtf???). U biti, meni treba po dvije rupe u svakom kutu sobe(pri plafonu) za zvučnike(5.1). Navodno nema žica u kutovima sobe...

Nadam se da neće biti takve situacije. Javim vam sutra ako sam šta zakačio.

Googlaj flashing led circuit. Ovo je valjda najjednostavniji takav. Neki su bazirani na tranzistorima, neki na 555 timeru.

link - slajd od 18 do 21

Na tim slajdovima ti je objašnjeno kako da izračunaš.

Ne možemo ti niti mi reći koji otpor trebaš, jer nisi rekao koji je napon izvora struje, nisi rekao koji je forward voltage drop ledice te s koliko mA želiš da ti ledica svijetli (tipični maksimum je 20 mA, poželjno je da bude malo manje za svaki slučaj i radi eventualnih oscilacija napona). Ako se ne želiš zamarati s izračunima, a radiš s naponom do 12V, onda jednostavno uzmeš 1K otpornik i riješena stvar. U suprotnom, imaš online kalkulatore poput ovog ili ovog. Ili ovog ako ćeš ledice spajati serijski. Ili se nauči sam izračunati.

Formula ti je na stranici 20, u nekakvom blijedo-ljubičastom okviru: Rs=(Vs - Vf)/If

Prvo gledaš koliki napon otpornik mora srušiti, a to ti je napon izvora minus napon ledice (forward voltage ledice).

Recimo da ti je izvor 5V, a forward voltage bijele ledice 3.2V. Ti otpornikom moraš rušiti napon 5V-3.2V = 1.8V.

Recimo da ledicu želiš pogoniti s 15 mA = 0.015A.

I onda jednostavno imaš Ohmov zakon, prema kojem je R = V/I = 1.8V / 0.015A = 120 Ohma.

Znači, da bi na 5V napon spojio jednu ledicu koja ima forward voltage od 3.2V, i da bi ona svijetlila trošenjem struje jakosti 15 mA, treba ti otpornik od (najmanje) 120 Ohma.

Ako imaš dvije ledice napona 3.2V svaka i spojiš ih paralelno na izvor struje, svaka od njih će zahtijevati svoj otpornik koji će rušiti napon s 5V na 3.2V.

Ako dvije takve ledice spojiš serijski (+ jedne na - druge), onda se naponi zbrajaju, znači onda im treba 6.4V.

Ledice se ujedno mogu spajati serijski, pa da se onda takve serije paralelno spoje na izvor struje. Onda je potrebni napon jednak naponu pojedinačne serije (a napon pojedinačne serije je zbroj napona svih serijski zbrojenih ledica, plus napon koji otpornik ruši).

Već sam ti dao link na odgovarajući kalkulator, koji ti još i nacrta kako ih moraš spajati! http://led.linear1.org/led.wiz

Evo imam jos jedno pitanje kako se odabiru kondenzatori

Mislim raditi onaj VU metar.i mislim da mi kondenzator treba za tajming

Ja ne vjerujem da za ovo ne mogu pronaci adekvatan odgovor s googlom.

Imam transformator, 220/12 V, 150 VA, što bi bilo da ja premotam malo navoje da dobijem što mi treba, konkretno me zanima što bi se s jezgrom dogodilo, je li ona sad točno konstruirana sa svojim magnetskim svojstvima da podnosi ovih 220/12V i 150VA? Ili može podnijeti malo drugačije parametre - meni mi treba omjer 220/2 V, da bi napravio onaj trafo s malim naponom, a velikom strujom za rastapanje metala. 

To uglavnom rade s transformatorima iz mikrovalne ali takav nemam, ima tko takav na prodaju ili da ima viška?

Može li se premotati trafo s odgovarajućim žicama koje bi podnosile spomenute struje i napone, a da pri tome ostane ista jezgra? Jer sam negdje čitao da postoji kao graf efikasnosti jezgre i da je u svakom transformatoru onakva jezgra kakva treba za njegovu struju, pa ako me može netko malo bolje informarati bio bih zahvalan.

jel zna netko kaj je ovo:

to mi se kod frenda pocelo taliti!

zguglo sam da je to resistor r47, kaj on radi i dali se to moze promjeniti! nazalost na mjestu je gdje su temperature prek 100°c a on je izgleda od plastike!

transformatori su definitivno nesto iz cega sam davno "izisa", ali postoje formule po kojima izracunavas koliko ti moraju biti debele zice za odredjenu struju i napon sekundara. Na osnovu toga, omjerom (priblizno) dobivas napon (x puta veci) i struju (x puta manju) na primaru. Na osnovu snage ujedno se izracunava i presjek limova... da budem iskren, i sam bi se mora podsjetit tocno kako to ide, ali kako mi ne triba i ne koristim, onda dobivas samo po sjecanju...