Matematika kao osnova svega?

Ideja za otvaranje ove teme zapravo se rodila na temelju ovog posta. Nakon tog posta smo u toj temi otišli dosta u offtopic s tim, pa je bolje da se prebacimo ovdje. Očito je kako postoje poprilično oprečna stajališta oko toga kolika je uloga matematike u znanosti i životu općenito te smatram kako se iz svega toga može razviti kvalitetna diskusija.

Temu otvaram sljedećimšaljivim pitanjem (iz The Hitchhiker's Guide to the Galaxy)... Navalite!

Ideja teme je potaknuti raspravu i iskazati vlastita mišljenja o tome gdje matematika i njeni zakoni počinju / završavaju, pokušati definirati tu "granicu" (ako postoji). Dakle, traži se ipak nešto malo dublje od "google it" metode rješavanja problema.

Ali ako baš želiš - što s fraktalima? Pojasni.

Ne bih rekao da smo ih izmislili,nego pojmili.Matematički zakoni su uvijek vrijedili.

Pa kaj ti prićaš binarnim sustavom

Zakoni su uvijek vrijedili, mi smo ih prikazali matematikom kakvu danas imamo (iako ne vidim kako smo ih drugačije mogli prikazati).

Postoji teorija po kojoj je sve fraktal ili neđudjelovanje fraktala.
Fraktali su objekti koji daju jednaku razinu detalja neovisno o razlučivosti koju koristimo.
Dakle, fraktale je moguće uvećavati beskonačno mnogo, a da se pri svakom novom povećanju vide neki detalji koji prije povećanja nisu bili vidljivi,
i da količina novih detalja uvijek bude otprilike jednaka.
Oni su (barem približno) samoslični (sastoje se od umanjenih verzija samih sebe), ali isuviše nepravilni da bi se opisali jednostavnom geometrijom.
Tako npr. dužina nije fraktal, iako je samoslična (sastoji se od beskonačno mnogo dužina, a sve su dužine slične). Laički rečeno, oni se poavljaju do beskonačnosti.
Fraktali su svugdje oko nas: u povrću, krošnjama, kristalima, lomu stakla, koritu rijeke, kori stabla, teksturi betona, asfalta, kože,u našim žilama, mozgu, plućima,
u obliku obale, oblaka, dima, vatre, u obliku sunčeva sustava, galaksije i cijelog svemira.
Fraktali imaju početnu točku, ali nemaju kraja, neki su samo-replicirajući, što znaći da u sebi imaju mnoštvo svojih minijaturnih replika.
Oni su ključni dio teorije kaosa jer shvaćajući jednostavnih funkcijenjih možemo shvati sve ostalo pa čak i predvidjeti događaje.

(kopirano iz moje prezentacije o teoriji kaosa)

Pretakanje iz šupljeg u prazno, izmišljanje tople vode itd itd.

To je ova tema.

Da, matematika jest osnova svega. Zašto? Jer bilo koji problem iz bilo koje znanosti kada rastavimo, poželimo riješiti i nekako zapisati treba nam neki matematički alat ili teorija. Također, razvoj svake znanosti i tehnologije nemoguć je bez matematike.

Ona matematika o kojoj ja pričam nije ona srednjoškolska, di se radi s nekim x-evima, pa se to nešto zbraja i šta ja znam. Pričam o matematici koja se radi na fakultetima, i to ne svim fakultetima.

Diferencijalne jednadžbe opisuju svaku pojavu u prirodi, vjerojatnosni modeli također igraju važnu ulogu u bilo kakvom predviđanju ičega što će se dogoditi (npr Markovljevi lanci), mnogi realni problemi za koje ne znamo rješenje, mogu se prebaciti u istovjetan matematički problem, ali u nekoj kompliciranoj strukturi, za koji ima neki teorem ili metoda koja da rješenje i svi živimo sretno i veselo.

U prirodnim znanostima (fizika, biologija, kemija, medicina) važnost matematike je očigledna i suvišno ju je spominjati. Da nema raznih matematičkih alata medicina bi još bila na razini vračeva i ljekovitih trava.

U informatici i tehnologiji općenito također, kao i u ekonomiji.Bilo kakav pretraživač, editor slika, program za proepoznavanje bilo čeg, radi na principu više matematike, raznih vektorskih potprostora, projektora i čuda.

No, matematika je važna i za ostale znanosti. Na primjer uzmimo promet pa da vidimo kako nam tu matematika može pomoć. Neke razvijene države koriste metode za rješavanje parcijalih diferencijalnih jednadžbi kako bi npr riješili problem gužvi i napravile da se semafori mijenjaju dinamički, ovisno o prometu. Promet kroz neku ulici (tip Zeleni Val) ili raskrižje prikaže se kao neki matematički objekt, i maximizira se tok tvari (autiju).

Arhitektura, građevina, ... da ne pišem sad u nedogled.

U umjetnosti također ima ogroman utjecaj. Zlatni rez je poznat kao "božanski omjer" i poznato je da je puno umjetničkih djela rađeno sa tim brojem u glavi i da su ga umjetnici bili itekako svjesni. U glazbi, harmonije su bitan dio, kojima je u osnovi matematika.

U društvenim znanostima također ima svoj utjecaj, no jasno nije toliko izražen. Opet se koristi za predviđanje ponašanja pojedinaca ili grupe, a siguran sam da bi se i mnogi problemi dali "prevest" na matematički jezik.

Moglo bi se ovako nabrajat do sutra, no mislim da svi trebaju biti svjesni njene važnosti i koliko toga je donijela, i čega je sve temelj, ako ne na očit način, onda na onaj ispod površine

Sa tim za statistiku se želi reći da je statistika takva da si može "naštimati" rezultat. Inače jako korisna grana matematika, također primjenjiva svuda.

A sabor je pun lažova, da bi bio statističar ipak moraš i imat nešt u glavi, a ne samo lagat i obećavat :D