Prvo pitanje, TKO provodi anketu?
Bilo bi dobro da istaknete da bug provodi anketu jer ovako na prvu izgleda ko nekakva reklama za neku glupost. Na anketi se gore vidi da bug provodi, ali trebalo bi istaknut u clanku.
Piše u nadnaslovu "ispunite naš upitnik"... :) Ali hvala na primjedbi, to ćemo dodatno istaknuti.
evo ukratko; paralelno sam radio kao programer i studirao informatiku, odnos stecenog znanja u prve 4 godine je bio ovakav; 95% steceno na poslu, 5% na faksu.
jedna stvar je nesto uciti po p.s.-u, a druga stvar je ono sto se dogada u stvarnosti, na terenu, sa hrpom razlicitih korisnika, sa hrpom razlicitog softvera i hardvera koji se iz dana u dan mijenja.. sa zahtjevima i problemima koje ne mozes vjerovati da postoje..
u svijetu informatike je situacija takva da gotovo sve si ucio ti vise ne vrijedi kroz par godina.. donekle ti vrijedi samo logika koji si razvijao tijekom godina.. dakle jednostavno, prilagodavaj se i uci svakodnevno nesto novo, ili trazi drugu struku..
upitno je koliko je danas potrebno studirati nesto u vezi informatike i iskesirati hrpu love.. firme traze ljude koji nesto znaju i koji se brzo prilagode, ne one sa papirima.
i jos nesto, youtube i razno razne tutorijal stranice su me naucile vise nego faks, danas je situacija takva.. gledas predavanja googleovih inzenjera online, sto je aktualnije od "plana i programa" nekog faksa
Moram komentirati da je anketa ideološki pristrana, odnosno pitanja favoriziraju jedno viđenje studiranja, a to će se onda odraziti i na rezultate čineći sve skupa besmislenim. Osoba koja je ispunjava stimulirana je razmišljati u određenim okvirima i prema tome odabirati odgovore koje autori ankete vide kao "preferirane" i tako potvrditi već unaprijed postavljeno viđenje. Stoga predlažem da se preskoči anketiranje i odmah napišu zaključci: javni studiji imaju često dobar kadar i opremu, ali ne potiču "inovativnost" i nemaju puno prakse niti su usklađeni s tržištem kao privatni studiji koji su puno dinamičniji u svom programu, ali često za nalaženje posla u IT branši primarnu ulogu igra samoedukacija, a ne papir.
Prvo, smisao studija nije i ne može biti isključivo priprema za tržište rada jer to banalizira apstraktno znanje koje tržište često ne treba. Drugo, za uspješno obavljanje bilo kakve zadaće nije dovoljna samo puka praksa, nego je potrebno i teorijsko poznavanje materije koje onda potiče i tu "inovativnost", a u anketi ne postoji ni jedno pitanje u tom smjeru. Itd. Itd.
Ta mi anketa djeluje kao plaćeni oglas Algebre ili sličnog privatnog studija, pa mislim da je ispravnije da se tako napiše, nego da se glumi ovakva "nepristranost".
(Da ujedno i anticipiram TD-ove na ovaj post od vojske pragmatičara i pozitivistički nastrojenih tehnofila koji se busaju svojim vlastitim uspjehom koji dakako potvrđuje njihov svjetonazorski okvir.)
Nije mi jasno zašto pod trećim pitanjem u anketi nema ponuđen odabir: "Završio/la sam srednju školu i imam namjeru se dalje školovati" ?!
Nije mi jasno zašto pod trećim pitanjem u anketi nema ponuđen odabir: "Završio/la sam srednju školu i imam namjeru se dalje školovati" ?!
Pa da... To bi bila opcija ako čovjek ne upiše fakultet odmah nakon srednje škole, već napravi pauzu. Nismo to uzeli u obzir. Dodali smo i tu opciju pa prođite još jednom kroz anketu.
Alan Turing je prvo i osnovno bio MATEMATIČAR. Sve ostalo je NKV informatika. Kada netko spomene da je na studiju računalstva i elektrotehnike naučio 5% od ukupnog 100% praktičnog znanja onda to znači da je taj studij gori od dječjeg vrtića.
Ispunio sam anketu sa velikim guštom, te kao vjerni pratitelj našeg BUGa.
Bilo mi je zanimljivo.
Rješnje problema se već počelo odvijati sa revolucijom koja je krenula sa ovogodišnjeg Bug Future Show-a.
Zajedno izgradimo bolji svijet.
evo ukratko; paralelno sam radio kao programer i studirao informatiku, odnos stecenog znanja u prve 4 godine je bio ovakav; 95% steceno na poslu, 5% na faksu.
jedna stvar je nesto uciti po p.s.-u, a druga stvar je ono sto se dogada u stvarnosti, na terenu, sa hrpom razlicitih korisnika, sa hrpom razlicitog softvera i hardvera koji se iz dana u dan mijenja.. sa zahtjevima i problemima koje ne mozes vjerovati da postoje..
u svijetu informatike je situacija takva da gotovo sve si ucio ti vise ne vrijedi kroz par godina.. donekle ti vrijedi samo logika koji si razvijao tijekom godina.. dakle jednostavno, prilagodavaj se i uci svakodnevno nesto novo, ili trazi drugu struku..
upitno je koliko je danas potrebno studirati nesto u vezi informatike i iskesirati hrpu love.. firme traze ljude koji nesto znaju i koji se brzo prilagode, ne one sa papirima.
i jos nesto, youtube i razno razne tutorijal stranice su me naucile vise nego faks, danas je situacija takva.. gledas predavanja googleovih inzenjera online, sto je aktualnije od "plana i programa" nekog faksa
Poanta fakulteta, bilo da je informatički ili nekog drugog usmjerenja je da ti usadi radne navike, nauči metodama kako nešto raditi i dodatno da isfiltrira ljude koje su "kapacitet". "Učiti programiranje" nije učiti programski jezik nego razviti način razmišljanja da se možeš prilagoditi zahtjevima svakodnevnog rada. Sasvim je logično da na poslu stekneš većinu praktičnih znanja, no na faksu je ideja savladati teoriju - i to ne na način da se nabubaš kao u srednjoj školi nego kroz sustavni rad. Žalosno je da je kod nas povezanost fakulteta sa praksom (barem iz mojeg iskustva) slaba. Ljudi koji dolaze sa faksa (u primjeru koji znam u svojoj firmi) nisu sustavno pripremljeni, fali im praktičnih znanja (osim pojedincima koji samostalno ulažu u sebe), a s druge strane su ih na fakultetu natovili pričama kako će biti "arhitekti inf. sustava" i da neće morati programirati. Iz ove perspektive studiranje smatram uglavnom korisnim, no nikako nije presudno za kvalitetu rada - to je nešto što na našim fakultetima većina ljudi mora razviti sama
Alan Turing je prvo i osnovno bio MATEMATIČAR. Sve ostalo je NKV informatika. Kada netko spomene da je na studiju računalstva i elektrotehnike naučio 5% od ukupnog 100% praktičnog znanja onda to znači da je taj studij gori od dječjeg vrtića.
dobro, sad to tako govoreci ispada lose, faks nije los opcenito ali je informatika jednostavno takva kakva je.. kolega southy je dobro napisao
Poanta fakulteta, bilo da je informatički ili nekog drugog usmjerenja je da ti usadi radne navike, nauči metodama kako nešto raditi i dodatno da isfiltrira ljude koje su "kapacitet". "Učiti programiranje" nije učiti programski jezik nego razviti način razmišljanja da se možeš prilagoditi zahtjevima svakodnevnog rada. Sasvim je logično da na poslu stekneš većinu praktičnih znanja, no na faksu je ideja savladati teoriju - i to ne na način da se nabubaš kao u srednjoj školi nego kroz sustavni rad. Žalosno je da je kod nas povezanost fakulteta sa praksom (barem iz mojeg iskustva) slaba. Ljudi koji dolaze sa faksa (u primjeru koji znam u svojoj firmi) nisu sustavno pripremljeni, fali im praktičnih znanja (osim pojedincima koji samostalno ulažu u sebe), a s druge strane su ih na fakultetu natovili pričama kako će biti "arhitekti inf. sustava" i da neće morati programirati. Iz ove perspektive studiranje smatram uglavnom korisnim, no nikako nije presudno za kvalitetu rada - to je nešto što na našim fakultetima većina ljudi mora razviti sama
da, studiranje nije beskorisno kako je to vjerojatno ispalo mojih prijasnjim post-om, ali presudno za posao u informatici nije ni malo..
normalna stvar da te bilo koji faks ne moze 100% pripremiti za ono sto te ceka na poslu (osim mozda neki faks koji te specijalizirano priprema za odredenu firmu)... opet je po meni bolje i bilo kakva informatika nego na primjer pravo, pa nabubati napamet milijun stranica nekih zakona koji se svakodnevno mijenjaju.. na informatici steknes barem koliko toliko nekakav nacin razmisljanja i odredenu logiku..
poanta je da informatiku mozes "studirati" i kod kuce za "dabe", pod uvjetom da te to jako zanima i da se posvetis tome, neces biti u nekom zaostatku za nekim tko klasicno studira, pogovoto zasto sto je uglavnom sve dostupno svima, od programa, predavanja, skripti, ispita...
puno ljudi sa razno raznim informatickim fakultetima je proslo kroz firmu, i naravno da im stecena diploma nije bila presudna da se snadu na poslu
u svijetu informatike je situacija takva da gotovo sve si ucio ti vise ne vrijedi kroz par godina.. donekle ti vrijedi samo logika koji si razvijao tijekom godina.. dakle jednostavno, prilagodavaj se i uci svakodnevno nesto novo, ili trazi drugu struku..
Hmmmm, u zadnjih 4 mjeseca najmlađi programski jezik koji sam koristio je Python, njemu je sada 26 godina.
Najveći dio posla radim u C-u, on je sada star 45 godina.
C# i Java su također sada matori jezici, standardizirani, najveći dio promjena u zadnje vrijeme je kozmetički i ne zahtijeva baš višemjesečno uhodavanje.
S druge strane, ako koristiš neku od onih interpretiranih jezičnih abominacija popularnih na webu, ili ako šarafiš po mobilnim aplikacijama, tu znanje zastarijeva puno brže.
Da, za većinu poslova koje uključuju "code monkey" razinu znanja ili za ovo što se prodaje pod "poslovne aplikacije", tu je besmisleno zahtijevati trogodišnje ili četverogodišnje studiranje.
Nakon normalne pripreme u srednjoj školi, nekakav intenzivni tečaj od najviše 4 semestra bio bi i više nego dovoljan.
Ako želiš proučavati znanost (CS), ili ako želiš titulu B.Sc ili višu, tada ideš studirati na neki pošten fakultet.
Za šarafljenje po baza-backend-frontend svetom trojstvu je B.Eng titula čisti gubitak barem godinu dana života.
Da, za većinu poslova koje uključuju "code monkey" razinu znanja ili za ovo što se prodaje pod "poslovne aplikacije", tu je besmisleno zahtijevati trogodišnje ili četverogodišnje studiranje.
Nakon normalne pripreme u srednjoj školi, nekakav intenzivni tečaj od najviše 4 semestra bio bi i više nego dovoljan.
Ako želiš proučavati znanost (CS), ili ako želiš titulu B.Sc ili višu, tada ideš studirati na neki pošten fakultet.
Za šarafljenje po baza-backend-frontend svetom trojstvu je B.Eng titula čisti gubitak barem godinu dana života.
Finitna matematika i digitalna logika nisu bauk tako da je upitan odlazak na fakultet osima ako ti je cilj imati neki magisterij ili doktorat iz elektrotehnike i računalstva. Faks je dobar iz razloga što imaš na raspolaganju laboratorije i profesore, dok samostalno moraš sve povezati sam i ako se želiš baviti ičime ozbililjnijime moraš sve sam nabavljati.
