Diskovi - SATA 2 i SATA 3

kvesćnz: sata kabeli znaju biti raznobojni. ima li ikakve razlike u "propusnosti" između crvenih, cyan i crnih i zakaj su neki konektori "L" a neki samo ravni? danke ihnen. 

-propustnost svakog kontrolera (pa tako i sata3) je niža od teoretskog standarda, max. (u textu je napomena samo za sata3, pa ispada on jadan u odnosu na ostale.. a grubo se može reći da je to 10%.. mreža, sata, usb daleko više jer nema poseban kanal-prioritet..).

-propustnost ovisi i o ostatku sysa, tj chipsetu-mbo, broju staza, svemu (pa i cpu-ram).. jer sve to ide kroz istu autocestu, gužva.. i tad npr usb3 može trokirati ostatak. Jeftikaner mbo i topmodel/server mada istih nazivnih brzina-standarda, nisu iste.. pa tad ni ostvarene brzine, koje se u benču mogu ostavariti vs normalnog rada kad sve ostalo također radi.

pitanje.. :) ... L kabel, ima li neki 'na drugu stranu'.. neobjašnjivo, ali ovisi kako-gdje su raspoređeni konektori na mbo, npr iza vga.. i tad problemi s konektorom, ne može ravni, ali je L često na krivu-suprotnu stranu od željenje tj više konektora pa se samo npr 2 mogu iskoristiti, dok su druga dva s 'naopakim' Lom neiskoristivi.. pa ako je netko nekad naletio na kabel.. ja nisam. Nema ni načina za tražiti po trgovini, jer kako to objasniti.. (online).. a nema baš smisla ići po trgovinama i tražiti kabel za vidjeti.. + pošto nisam ni naletio na takav, tad vjerojatno ni ne postoji. .. no tko zna, možda ..

edit: čak ideja (idem patentirat il što već...) treba proizvoditi dio kablova s obostranim L konektorom (uobičajeno samo jedna strana je pod kutom, druga ravna, s obostranim, jedan može biti simetričan-suprotan i služiti baš takvoj kombinaciji.. (uh, kad se obogatim, runda brusnice svima..) :))

A gdje je zapelo sa SATA 4 protokolom? Ili se SATA kao takav više neće razvijati i sve ide na NVME?

Za mehaničke diskove je SATA3 dovoljan, za serverske postoji SAS, a za SSD se danas sve više koriste M2 i PCIe rješenja (u osnovi, M2 i jest SATA3 + PCIe).

 Ja nisam razumio tvoje pitanje, što misliš pod štopanje ??? 

Za hdd kažu da je sata2 dovoljan, da nema potrebe za boljim, a za SSD kažu da koristi sata3 jer ima bolju propusnost pa se može iskoristiti pun potencijal ssd. A za M2 naravno još bolju propusnost i naravno pojavili su se ssd koji može iskoristi taj potencijal :) Siguran sam da M2 može još više da da nego što ssd nudi. 

Kad se uspoređivalo sata2 i sata3 činilo se kao da sata3 dovoljno brz a očito sam tu krivo shvatio sto se pisalo. Znači želite reći da sata3 nije dovoljno dobar za ssd pa razlogom prelaze na M2 i znači da bez obzira kakav ssd bude došao za sata3 da ne može više biti brži jer ga sata3 ograničava. 

No sad mene zanima nešto drugo, dali je teoretski moguće upariti dva sata kabla da rade kao 1, recimo dva kabla na 1 ssd ?? U smislu da se podupla brzina prijenosa ? 

Svaka konfiguracija počinje sa arhitekturom procesora. (I kao Informatičar Starog Kova mogu slobodno preporučiti da se svaki PC počinje "graditi" od samog CPU-a)

Šta najviše štopa sabirnicu? Tkzv Južni most između CPU i svega ostalog (Laički rečeno). Sjeverni je odavno uklonjen i sada je to kontroler za RAM memoriju koji se nalazi unutar CPU-a

Kupiš sebi neku PCIe karticu na koju se mogu spajati SSD-ovi (bili klasični bilo M.2), provjeriš da li ćeš sa iste moći bootati OS i mirna Bosna.

https://images-na.ssl-images-amazon.com/images/I/71gYekSOKfL._SL1500_.jpg

-.. usko grlo, nije to sama propustnost kontrolera (bandw.) nego 'brzina' samog transfera, seek + poseban kanal-staza za nesmetan transfer, kao mrežni ping. (vs. bw). Tako i optical cd-dvd ima relativno dobar transfer kad se zalaufa.. ali katastrofarne performanse kad je važan seek (tromost)... i to je ono gdje SSD ima ogromnu prednost u odnosu na HDD, kao i usporedba SSD i m2/nvme.. gdje je ta razlika manja mada imaju isti ili 2-3-4 x viši mogući transfer (imaju jednak seek i interni kontroler diska, ne kontroler chipseta). Razlika za BW se primjeti samo kad se kopira veći file, razlika za seek je stalna, boot OSa i sys koji stalno koristi hrpe fileova istovremeno. Tu mehanički disk nema nikakve šanse, nije usporediv s 10-15ms vs 1ms pristupa.

.. iz tog razloga se ni ne požuruje sata4, jer sama propustnost-BW nebi ništa pomogli.. memorije tipa RAM vs mehaničkih. Drugi razlog je primjer USB3.0 koji omogućuje transfer, ali na normalnom chipsetu (prosječna MBO) to često zaguši sabirnicu i zapravo umjesto brzine-glatkoće, uspori sys (ram-vga..) jer uz neko kopiranje sa stikića sys-OS i sve app i dalje moraju raditi. Fizikalna ograničenja usporediva s gužvom na cesti, mali auto/motor vs šleper, ali kad je gužva svi stoje. Više staza.. server MBO (i cpu).. kao usporedba npr 4-kanalna memorija iz istog razloga ali bi to bilo preskupo-neoptimalno za cijenu-performanse jeftikaner mboa (chipseta, kontrolera..) kao da gradimo autoceste po selima s par vozila.

-kod brzine su uvjek važne dvije stvari, odvojene ali u formuli ukopno spojene, širina-propustnost-mogući transfer i sirova brzina do točke a do b, ping, seek, .. kako god je nazvali, jer u slučaju kopiranja većeg podatka (šleper) i dalje sys mora obrađivati prekide (INT/ulaz-izlaz..) npr klik miša, koji mora imati 'brzu stazu' npr za prekid kopiranja (karikirano, jer je za sve ostalo) kao brzi dostavljač na motoru, koji neće tegliti teret nego samo bitnu informaciju najbržim mogućim putem i ako je taj put zakrčen, tad je system u banani.. tad nema osjećaja glatkoće-brzine. Tako su npr posložene radne stanice, macovi.. i zato se na njima uvijek imao osjećaj brzine, mada su brojčano slabiji od današnjih jeftikanera. Dodatna karikirana usporedba, jeftikaner-top je neki tomos motorčić i neki suzuki.. :) ponekad će kroz gužvu ili dovoljno kratak put razlika između njih biti neprimjetna, ponekad ogromna, to ovisi o stanju u prometu, udaljenosti (taskovi..). Jači je uvjek jači, ali to ne mora biti vidljivo u svim situacijama. (za električare je možda struja usporediv primjer, amperi x napon = snaga). Ukupni rezultat.