Jel dobro spustit baterije na 3.4V i onda ih tek puniti? Srednji napon je 3.6V
- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
Jel dobro spustit baterije na 3.4V i onda ih tek puniti? Srednji napon je 3.6V
Nije problem.
sve katode spojit zajedno i paliti ih preko jednog tranzistora??? pa ja zapravo imam samo jednu katodu ...( pricamo o jednom 7 segment cc displeju)
kazes da mi je tranzistor nepotreban jer ga zapravo napajam sa seg cont...pa problem je sta mi u mom slucaju arduino daje 5 v a segment radi na 9 v zato i u cijeloj prici i koristim tranzistor ... kaj ne?
ai upitno je ima li arduino dovoljno snage sve to gurati(vjv ima) bez tranzistora(kod slucaja 5 v)
ovo na shemi kuzim ak je rijec o 5v(ili manje(otpornici))napajanju ,al ja moram upravljat s 9 v,
Rjesenje za tvoje probleme zove se UDN2981(2,3,4) http://www.horter.de/doku/UDN2981.pdf
Ulaz cipa spajas na arduino, Vs na 9, 10, 12, 15V, itd. a izlaz na anode pojedinih segmenata preko odgovarajucih otpornika.
hvala šefe.
nekoliko stranica prije netko mi je također savjetovao slicnu(ili cak istu)stvar , al sam vise htio ici preko tranzistora s ciljem učenja i razumjevanja tranzistora ...
kad smo vec kod chipa
A a kbi koristio 4 segmentna displeya,bi li onda bila potreba koristiti i 4 dotična čipa ili bi pak sve islo preko jednog?
hvala šefe.
nekoliko stranica prije netko mi je također savjetovao slicnu(ili cak istu)stvar , al sam vise htio ici preko tranzistora s ciljem učenja i razumjevanja tranzistora ...
kad smo vec kod chipa
A a kbi koristio 4 segmentna displeya,bi li onda bila potreba koristiti i 4 dotična čipa ili bi pak sve islo preko jednog?
ako ti nije od glavu ovo je elegantnije rjesenje... ako ti se uce tranzistori, spojis jedan pa eksperimentiras.
za cetiri takva displeja, sve segmente spojis zajedno, dakle, a-a-a-a, b-b-b-b, itd, a katode idu preko svojih npn tranzistora pa multipleksiranjem biras koji od te cetiri znamenke ce biti upaljene u odredjenom djelicu vremena. Opet, da mene pitas, na te cetiri bi stavia ULN2803, i jos bi ga uparia ka 4x2 tranzistora za duplo vecu struju, iako nije nesto kriticno, ali kad vec imas 8 tranzistora, zasto ih ne iskoristit sve. Osim toga, to je vec PREVISE pinova na arduinu - cilih 12, i posa bi prepustia dva 74hc595 koji bi zahtjevali 3/4 pina na arduinu, a cilu pricu guras kroz shiftOut sto je brze i jednostavnije nego paralelno upravljat s 12 pinova.
BOM: 1x UDN2981, 1x ULN2803, 2x 74HC595, 1x Arduino Pro Mini (Nano, ili sl.), 8x R za segmente. 1x protoboard dimenzija na koje stanu ta cetiri 7-seg displeja. Ostatak dijelova bi isa ISPOD samih displeja.
Pretpostavljam da su baterije uhurcu?
Imaš multimetar, ne? Izmjeri koliko ampera nakon boost convertera ti troši strujni krug. Izmjeri napon iz boost convertera. I onda možeš izračunati snagu. I veliš da ti potraje 129 sati pri toj snagi? Onda možeš izračunati kapacitet.
Kad izmjeriš pa da dobijemo konkretne brojke, onda možemo reći kako stvari stoje. Ako dosad nisi mjerio jakost struje, pogledaj neki video na YouTubeu, da ne napraviš kratki spoj.
hvala šefe.
nekoliko stranica prije netko mi je također savjetovao slicnu(ili cak istu)stvar , al sam vise htio ici preko tranzistora s ciljem učenja i razumjevanja tranzistora ...
kad smo vec kod chipa
A a kbi koristio 4 segmentna displeya,bi li onda bila potreba koristiti i 4 dotična čipa ili bi pak sve islo preko jednog?
ako ti nije od glavu ovo je elegantnije rjesenje... ako ti se uce tranzistori, spojis jedan pa eksperimentiras.
za cetiri takva displeja, sve segmente spojis zajedno, dakle, a-a-a-a, b-b-b-b, itd, a katode idu preko svojih npn tranzistora pa multipleksiranjem biras koji od te cetiri znamenke ce biti upaljene u odredjenom djelicu vremena. Opet, da mene pitas, na te cetiri bi stavia ULN2803, i jos bi ga uparia ka 4x2 tranzistora za duplo vecu struju, iako nije nesto kriticno, ali kad vec imas 8 tranzistora, zasto ih ne iskoristit sve. Osim toga, to je vec PREVISE pinova na arduinu - cilih 12, i posa bi prepustia dva 74hc595 koji bi zahtjevali 3/4 pina na arduinu, a cilu pricu guras kroz shiftOut sto je brze i jednostavnije nego paralelno upravljat s 12 pinova.
BOM: 1x UDN2981, 1x ULN2803, 2x 74HC595, 1x Arduino Pro Mini (Nano, ili sl.), 8x R za segmente. 1x protoboard dimenzija na koje stanu ta cetiri 7-seg displeja. Ostatak dijelova bi isa ISPOD samih displeja.
da ,skuzio sam te sto oces reci, ali nazalost nemam toliko znanja da bih mogao ''riješiti'' kod zajedno sa 74hc595(pretpostavljam da je potrebno adresiranje kao i kod i2c)...
Imam gotov kod sa malim displejem ,samo ga sada prosirujem na veliki displej-koji zapravo radi na 9 v...malog sam gurao samo s arduinom...
zasto koristiti dva ova udn2981 i uln2830?
da ,skuzio sam te sto oces reci, ali nazalost nemam toliko znanja da bih mogao ''riješiti'' kod zajedno sa 74hc595(pretpostavljam da je potrebno adresiranje kao i kod i2c)...
Imam gotov kod sa malim displejem ,samo ga sada prosirujem na veliki displej-koji zapravo radi na 9 v...malog sam gurao samo s arduinom...
zasto koristiti dva ova udn2981 i uln2830?
pa nemas sto rijesit... dovoljno je da pogledas jedan od brojnih primjera "arduino 74hc595" i trebalo bi ti bit jasnije. mislim, ako vec zelis ucit... ako ne, onda se jako ogranicavas na postojeci kod koji ce mozda radit, a mozda i ne, a takvih primjera sam vidia hrpu, uglavnom kroz neke od maturanih radova koji na kraju ne zazive upravo zbog koda.
udn2981 ti triba za segmente (a-dp), a uln2803 ukoliko zelis koristit vise od jednog displeja (spominja si 4). ako ces jedan samo, onda izostavi uln2803. u svakom slucaju, samo jedan od svakih se spominje. ako koristis 4 znamenke onda mozes ic na dva 74hc595, inace ti je dovoljan jedan za segmente.
jel imas kakvi link konkretnih 7-seg modula koje koristis s pinoutom i/ili dimenzijama?
Imaš multimetar, ne? Izmjeri koliko ampera nakon boost convertera ti troši strujni krug. Izmjeri napon iz boost convertera. I onda možeš izračunati snagu. I veliš da ti potraje 129 sati pri toj snagi? Onda možeš izračunati kapacitet.
Kad izmjeriš pa da dobijemo konkretne brojke, onda možemo reći kako stvari stoje. Ako dosad nisi mjerio jakost struje, pogledaj neki video na YouTubeu, da ne napraviš kratki spoj.
0.07A @ 4.9V
0.343W troši.
129 sati * 0.343W je 44.247Wh, odnosno baterije imaju kapacitet 12.290Ah(napon s izvora, 3.6V).
Sam dobro izračunao?
da ,skuzio sam te sto oces reci, ali nazalost nemam toliko znanja da bih mogao ''riješiti'' kod zajedno sa 74hc595(pretpostavljam da je potrebno adresiranje kao i kod i2c)...
Imam gotov kod sa malim displejem ,samo ga sada prosirujem na veliki displej-koji zapravo radi na 9 v...malog sam gurao samo s arduinom...
zasto koristiti dva ova udn2981 i uln2830?
pa nemas sto rijesit... dovoljno je da pogledas jedan od brojnih primjera "arduino 74hc595" i trebalo bi ti bit jasnije. mislim, ako vec zelis ucit... ako ne, onda se jako ogranicavas na postojeci kod koji ce mozda radit, a mozda i ne, a takvih primjera sam vidia hrpu, uglavnom kroz neke od maturanih radova koji na kraju ne zazive upravo zbog koda.
udn2981 ti triba za segmente (a-dp), a uln2803 ukoliko zelis koristit vise od jednog displeja (spominja si 4). ako ces jedan samo, onda izostavi uln2803. u svakom slucaju, samo jedan od svakih se spominje. ako koristis 4 znamenke onda mozes ic na dva 74hc595, inace ti je dovoljan jedan za segmente.
jel imas kakvi link konkretnih 7-seg modula koje koristis s pinoutom i/ili dimenzijama?
a neznam bas...taj kod me bas brine ... najmanji problem je to sve smjestit na pcb polemit itd
a i dosta mojih projekata je zapravo propalo zbog samog neznanja oko programiranja arduina i problema s kodom ...
sto se tice cipova ..ja sam to ovako shvatio:
a gdje bi u ovo sve ukomponirao uln 2830, pretpostavljam na d1-d4 izlaze pa natrag na arduino na common cathode pinove?
7moduli su link plavi- 10-12v
zaboravih dp na segmentu ..njega guram sa osmim pinom s jacim otpornikom
a neznam bas...taj kod me bas brine ... najmanji problem je to sve smjestit na pcb polemit itd
a i dosta mojih projekata je zapravo propalo zbog samog neznanja oko programiranja arduina i problema s kodom ...
sto se tice cipova ..ja sam to ovako shvatio:
a gdje bi u ovo sve ukomponirao uln 2830, pretpostavljam na d1-d4 izlaze pa natrag na arduino na common cathode pinove?
7moduli su link plavi- 10-12v
zaboravih dp na segmentu ..njega guram sa osmim pinom s jacim otpornikom
iz datasheeta ispada da ti triba 12V, a ne 9V za napajanje displeja uz odgovarajuci otpornik.
Blokovski sam nabrzinu nacrta, ali dovoljno da se (nadam se) razumi.
S arduina idu ka sta si dobro zakljucia data, latch, clock, eventualno output enable. q7' prvog 595 (za segmente a-dp) spajas na data ulaz drugog 595 (za tisucice, stotice, desetice i jedinice).
na 595 se 1na1 spajaju 2981 za segmente, i 2803 za tisucice, itd. na 2981 se spajaju svi segmenti svih znamenaka. na 2803 se spajaju katode pojedinih znamenaka svaka na svoj vod koji moze (ili ne mora) bit uparen, npr. q0 i q1 za tisucice, q2 i q3 za stotice itd. citava elektronika stane ISPOD segmenta, posto izmedju njegovih nozica imas znacajnih 48mm razmaka.
sto se tice programiranja, izgled pojedine brojke upisujes u polje tipa byte, i tu ti 595 omogucava da sve spojis najkracim mogucim vodovima bez krizanja i jumpera.
i sam kazes, svi tvoji projekti uglavnom zapnu na programu - rijesi taj dio uz nesto truda i samim time ces vjerojatno i ostale projekte privest kraju. bez toga ces samo nabadat napamet u nadi da ce nesto ipak proradit.
0.343W troši.
129 sati * 0.343W je 44.247Wh, odnosno baterije imaju kapacitet 12.290Ah(napon s izvora, 3.6V).
Sam dobro izračunao?
Da. Mada nije bilo potrebe da ideš Wh konvertirati u Ah, jer su Wh zapravo mjera za kapacitet - Ah bez napona ti ne govore ništa o kapacitetu.
Koliki ti je nazivni kapacitet baterija?
0.343W troši.
129 sati * 0.343W je 44.247Wh, odnosno baterije imaju kapacitet 12.290Ah(napon s izvora, 3.6V).
Sam dobro izračunao?
Da. Mada nije bilo potrebe da ideš Wh konvertirati u Ah, jer su Wh zapravo mjera za kapacitet - Ah bez napona ti ne govore ništa o kapacitetu.
Koliki ti je nazivni kapacitet baterija?
3.6V
Pročitaj pitanje malo pažljivije.
Koliki ti je nazivni kapacitet baterija?
Pročitaj pitanje malo pažljivije.
Da, hahaha :D
2166 mAh, kako si ti izračunao prije nekih X mjeseci.
Dvije paralele, tri u seriji, napon je bio 10.8V, a kapacitet 48Wh ak se ne varam.
Znači, izmjerio si 44,2 Wh, a nominalni kapacitet je 48 Wh?
Ako ti je mjerenje točno, baterije ko da su friške iz tvornice, a efikasnost buck-convertera vrlo visoka, pa mi nije baš jasno zašto bi mislio da su ti baterije "uhurcu".
Znači, izmjerio si 44,2 Wh, a nominalni kapacitet je 48 Wh?
Ako ti je mjerenje točno, baterije ko da su friške iz tvornice, a efikasnost buck-convertera vrlo visoka, pa mi nije baš jasno zašto bi mislio da su ti baterije "uhurcu".
Pa ono..
Kad su baterije napunjenje skroz, ostavio sam da radi cijelo vrijeme(i prek noći).
I sad prije spavanja izmjerim napon, i ujutro kad se probudim, i napon je padao otprilike za 0.05V preko noći(oko osam-devet sati rada). Da bi jučer izmjerio 3.63V, a ujutro 3.10V(nakon nekih šest sati)... Zbog tog naglog pada mislim da su otišle...
Čekam sad da mi dođe još jedna pločica da mogu pospajati sve LED-ice, da ću onda vidjeti koliko troši sve ukupno.
Gledam u taj graf, i zapinje mi nešt za oči.
Kad baterija ima napon od ~4.2V, ona je puna(tipa da je 2Ah baterija), dok je ovdje obrnuto.
Obrnuto čitaš graf. Os X ti govori koliko mAh je dotad "isteklo" iz baterije.
a neznam bas...taj kod me bas brine ... najmanji problem je to sve smjestit na pcb polemit itd
a i dosta mojih projekata je zapravo propalo zbog samog neznanja oko programiranja arduina i problema s kodom ...
sto se tice cipova ..ja sam to ovako shvatio:
a gdje bi u ovo sve ukomponirao uln 2830, pretpostavljam na d1-d4 izlaze pa natrag na arduino na common cathode pinove?
7moduli su link plavi- 10-12v
zaboravih dp na segmentu ..njega guram sa osmim pinom s jacim otpornikom
iz datasheeta ispada da ti triba 12V, a ne 9V za napajanje displeja uz odgovarajuci otpornik.
Blokovski sam nabrzinu nacrta, ali dovoljno da se (nadam se) razumi.
S arduina idu ka sta si dobro zakljucia data, latch, clock, eventualno output enable. q7' prvog 595 (za segmente a-dp) spajas na data ulaz drugog 595 (za tisucice, stotice, desetice i jedinice).
na 595 se 1na1 spajaju 2981 za segmente, i 2803 za tisucice, itd. na 2981 se spajaju svi segmenti svih znamenaka. na 2803 se spajaju katode pojedinih znamenaka svaka na svoj vod koji moze (ili ne mora) bit uparen, npr. q0 i q1 za tisucice, q2 i q3 za stotice itd. citava elektronika stane ISPOD segmenta, posto izmedju njegovih nozica imas znacajnih 48mm razmaka.
sto se tice programiranja, izgled pojedine brojke upisujes u polje tipa byte, i tu ti 595 omogucava da sve spojis najkracim mogucim vodovima bez krizanja i jumpera.
i sam kazes, svi tvoji projekti uglavnom zapnu na programu - rijesi taj dio uz nesto truda i samim time ces vjerojatno i ostale projekte privest kraju. bez toga ces samo nabadat napamet u nadi da ce nesto ipak proradit.
Da vidio sam da datasheet kaze 12v ,ali nakon sta san spojia na 15v s odgovarajucim otpornikom a segment displeja je riknuo ... odlucio sam se testirat(posto ih imam 5 -znaci jedan viska) i odlucio sam ih spojit na 9 uz dodatni otpornik za svaki slucaj...(cak se sjecam da bih to mogao preciznje odrediti iz ui karakteristike-imo sam lab vjezbu na faksu iz toga)
Pomislio sam ina krivi datasheet al nije to j taj ... a i nema drugih kad upisem ovo sto pise na displeju...
Kaj se tice blokovshe skuzija sam je ...
Također i spajanje,sve to bez problema zgodno izvedem na pločici ispod segmenta jer kao sto si i sam kazao ima ispod mjesta za mnogo toga ...
sto se tice programiranja, izgled brojke ,pretpostavljam da mislis nesto tipa ''za broju jedan upali b i c segment''?
Da projektici zapnu zbog mog neznanja oko programranja, a tu sam nekako nemocan- eng mi nije jaca strana a na netu ima jako malo toga na hrv,,,
Za kontroliranje segmenata preko pinova ima gotova biblioteka kojoj specificiraš radi li se o common cathode ili anode, a podržava i N i P tranzistore.
Za 7 segment preko 595 shift registera isto postoji biblioteka: http://forum.arduino.cc/index.php?topic=108142.0
EDIT:
Mislim da sam onu prvu biblioteku koristio za jedan 7seg ekrančić, no moram reći da to nije idealno rješenje - osvježavanje s Arduino Nanom je bilo ispod očekivanja. Idealno rješenje bi baš bio 7seg kontrolerski čip (encoder ili kak to već zovu).
biblioteku za 7 seg displej sam vec koristio i kroz ovaj program koji imam(za prikaz temperature) sam ju relativno dobro skuzio.
7preko 595,je vec malo druga prica, ne kuzim bas sto koja naredba radi i kako ju koristiti...
i onda opet problem kako to sve ukomponirati zajedno s ds18b20...
msm kod direktnog 7 seg displeja koristim
sensors.requestTemperatures();
temp = sensors.getTempCByIndex(0);
disp.write(temp);
znaci ovaj displaj vrajt ..
kak sam ja to skuzio ... u pocetku definiram sve sto trebam za rad ...definiram na kojim pinovima su abcdefg d1 d2 d3 d4 i dp , broj digits itd ...kasnje samo dole ispišem...
a kako bi islo s 595 ..bojim se ne ovako jednostavno
Da vidio sam da datasheet kaze 12v ,ali nakon sta san spojia na 15v s odgovarajucim otpornikom a segment displeja je riknuo ... odlucio sam se testirat(posto ih imam 5 -znaci jedan viska) i odlucio sam ih spojit na 9 uz dodatni otpornik za svaki slucaj...(cak se sjecam da bih to mogao preciznje odrediti iz ui karakteristike-imo sam lab vjezbu na faksu iz toga)
Pomislio sam ina krivi datasheet al nije to j taj ... a i nema drugih kad upisem ovo sto pise na displeju...
Kaj se tice blokovshe skuzija sam je ...
Također i spajanje,sve to bez problema zgodno izvedem na pločici ispod segmenta jer kao sto si i sam kazao ima ispod mjesta za mnogo toga ...
sto se tice programiranja, izgled brojke ,pretpostavljam da mislis nesto tipa ''za broju jedan upali b i c segment''?
Da projektici zapnu zbog mog neznanja oko programranja, a tu sam nekako nemocan- eng mi nije jaca strana a na netu ima jako malo toga na hrv,,,
ocito je bio neodgovarajuci otpornik ili je segment bia neispravan. maksimum s kojim moras racunat je 20mA, a napon s kojim ces racunat je onaj tipicni, dakle 10V. ako si spojia na 15, to bi znacilo da si triba koristit otpornik od 5V/0,02A=min. 250R, pozeljno nesto vise radi sigurnosti. Pod uvjetom da je sve ispravno, segment tada nebi smia izgorit.
da, izgled brojke definira koji su segmenti upaljeni. primjerice moga bi napisat nesto ovako za brojku 1.
byte znamenke[10]={0x.., 0x48, 0x.., .....}; gdje bi 0x48 znacilo 00101000, odnosno segment b bi primjerice bia spojen na q3 izlaz, a segment c na q5 izlaz 74hc595, dakle ne mora nuzno bit segment b bas q1, a segment c q2 kao kod tipicnih primjera. sam bi definira najkracu mogucu fizicku izvedbu sklopa bez mostova i krizanja.
engleski ti mozda nije jaca strana, ali je prakticki nuzan, pa bi mozda tecaj pomoga... prvo engleskog, pa onda sve ostalo... na hrvatskom, sve i da imas ljudi koji zele pisat neces toliko toga nac jer imas jako ogranicenu publiku i onda ispada: za koga pises, ili za koga radis video. Dovoljno je vidit koliko viewova imaju croduino video radionice pa ti je sve jasno.
Za kontroliranje segmenata preko pinova ima gotova biblioteka kojoj specificiraš radi li se o common cathode ili anode, a podržava i N i P tranzistore.
Za 7 segment preko 595 shift registera isto postoji biblioteka: http://forum.arduino.cc/index.php?topic=108142.0
EDIT:
Mislim da sam onu prvu biblioteku koristio za jedan 7seg ekrančić, no moram reći da to nije idealno rješenje - osvježavanje s Arduino Nanom je bilo ispod očekivanja. Idealno rješenje bi baš bio 7seg kontrolerski čip (encoder ili kak to već zovu).
biblioteke su i prednost i mana arduina. pomogle su popularizaciji platforme i dobro je kad ih korisnik sam pise za svoju konkretnu primjenu jer na kraju sam sebi olaksa. medjutim, vecina ih je pisana tako da su izvedene za neki specificni slucaj, a onda tipicni korisnik te biblioteke nema pojma kako je promijenit da bude korisna za njegovu primjenu.
npr. kratki pogled na ovaj 7 seg preko 595 otkriva jednu manu - nije moguce proizvoljno definirati na koji q izlaz je spojen koji segment. time vec u nekoj specificnoj, non-breadboard primjeni moze otpast.
drugi problem je moguci konflikt s drugim bibliotekama, poglavito ukoliko se koriste timer i interupt resursi mikrokontrolera. sami za sebe, u primjeru ce sve te biblioteke radit, ali prilicne su sanse da ce problem nastat kad ih se pokusa ukomponirat u jednu vecu cjelinu. i tada su gotove biblioteke losa stvar - nisu korisnika naucili nicem sto bi mu pomoglo da samostalno rijesi problem, vec su razina "ako zavidas zarulju u grlo broj 3, upalit ce se zarulja u tom grlu". no shit, sherlock...
sensors.requestTemperatures();
temp = sensors.getTempCByIndex(0);
disp.write(temp);
znaci ovaj displaj vrajt ..
kak sam ja to skuzio ... u pocetku definiram sve sto trebam za rad ...definiram na kojim pinovima su abcdefg d1 d2 d3 d4 i dp , broj digits itd ...kasnje samo dole ispišem...
a kako bi islo s 595 ..bojim se ne ovako jednostavno
da, koristis... ali svejedno ne razumijes sto se dogadja... samim time ti bilo koja hardverska ili softverska izmjena otpada.
s 595 bi mozda bilo komplicirano u startu, ali jednom kad shvatis kako radi, isti bi princip moga koristit na bilo koji projekt koji ukljucuje 595 a njih je more.
najvjerojatnije je onda segment bija neispravan... pitao sam sellera za datasheet ,a on mi kaze samo da ima dimenzije...
,preostaje mi jedino pkusaj shvacanja rada 595 prije neg se odlucim što tocno odraditi...
najvjerojatnije je onda segment bija neispravan... pitao sam sellera za datasheet ,a on mi kaze samo da ima dimenzije...
,preostaje mi jedino pkusaj shvacanja rada 595 prije neg se odlucim što tocno odraditi...
kevin darrah ti moze pomoc u shvacanju 74hc595.
a arduino ima vec gotovu shiftOut funkciju koja ti automatski upravlja clock i data linijom, u obliku shiftOut(dataPin, clockPin, MSBFIRST, byteKojiZelisIspucatSerijski);
simple as that...
Pozdrav!
Doma sam pronašao davno zaboravljenu analognu TV karticu PowerColor Theater 550 PRO.
http://www.anandtech.com/show/1887/11
http://hothardware.com/reviews/powercolor-theater-550-pro-pci-express?page=1
http://www.hardcoreware.net/reviews/review-319-1.htm
I sad sam primjetio da ima S-video i kompozitne ulaze koji bi mi odlično došli kod spajanja starog video rekordera na komp.
Zadnji driveri koje imam su za Win XP, kartica je stara 11 godina...
Ubacim karticu u komp, pokrenem Windowse 10, i kad tamo iz prve se instalirali driveri i sve radi!
E, problem je da nemam kablel za S-video i composite.
Na netu sam (vjerojatno) pronašao dobar kabel, al ga više nemaju ili ne šalju u HR.
http://www.rakuten.com/prod/video-card-8-pin-to-s-video-tv-out-3-composite-rca-jack-adapter/229365814.html
https://www.amazon.de/Video-Adapter-S-Video-Composite-Grafikkarten/dp/B00BQVFKKW/ref=sr_1_1?ie=UTF8&qid=1485016489&sr=8-1&keywords=Video+Card+8+Pin+to+S-Video
Ima netko ideju, što sad?
Napraviti svoj? Gdje nabaviti konektore i kako znati koji pin gdje spojiti?
Ili se ima negdje za nabaviti takav kablić?
Ne treba ti to.
Kaj spajaš gore?
Edit: ćorav sam, VHS...
Jel ima SCART ili žuti cinč (kompozitni izlaz) ili samo preko VHF/UHF modulatora?