Pa opet... Što to govori o bilo čemu? Treba ti još jedna referentna točka da bi bilo kakva usporedba dobila smisao. Uspoređivati A-B sustave i nema baš previše smisla jer se za A i B uvijek može uzeti što god poželiš... Tek kad uvedeš C (s tendencijom da isti bude negdje "na sredini") možeš napraviti neku jednostavnu gradaciju. Idealno bi bilo proširiti priču i na D, E, F itd.
A ja opet pitam...zašto recimo broj studenata po profesoru odgovara ovdje i tamo...zašto ovdje ne bi
i profesora bilo manje, npr 1 profesor na 300 studenata umjesto 30?
I kakav A B i C, uspoređujem A i A, tj sveučilište vani i sveučilište kod nas
Zato što je takva direktna 1-on-1 usporedba pogrešna u samoj svojoj osnovi. Ne smiješ raditi takvu uopćenu poredbu sveučilište = sveučilište, pa čak ni na razini jedne jedine države - a kamoli na razini elementarno različitih država (u svojoj najdubljoj osnovi). Da bi mogao kvalitativno /a posredno i kvantitativno/ uspoređivati takve stvari, trebao bi u obzir uzeti puno više faktora od ovih koje ti uzimaš u obzir. A namjerno te faktore neću sada nabrajati u ovom postu (jer me prvenstveno zanima tvoj odgovor na moje "bockanje").
Moja poanta: pronađi sredinu i kreni od toga. Uspoređivati krajnosti nekog spektra ima smisla samo u vrlo uskom metafizičkom intrervalu što-bi-bilo-kad-bi-bilo-ako-bi-bilo, ali ništa više od toga...