Što se događa s našim društvom?

Ako je Francuska, koja je nakon Njemačke 2. najjača gospodarska sila u Europi i još ktome je u eurozoni, doživjela sudbinu pada savršenog kreditnog rejtina, isto tako i Austrija, ne znam od kuda vam ideja da će Hrvatska vjerojatno izbjeći tu sudbinu ako uđe u EU?

Uzmeš li u obzir da su rating kuće američanske, mora ti nekaj počet smrdit.

Pogledaj nakon koliko vremena. Možda ti fakat i zasmrdi.

To nema izravne veze sa (ne)ulaskom u EU, nego cijenom(+) inozemnog kapitala ako nam državne obveznice svrstaju u klasu junk-a(-). Ulazak u EU bi poslao barem jasniju sliku investitorima da se stvara pravna i ekonomska perspektiva zaokretu gospodarskog ciklusa, i utoliko možemo sagledavati nekakvu povezanost, ali okriviti EU za pad kreditnog rejtinga HR je pogrešno, kao i pohvaliti ju, ako se to ne dogodi tj. rejting ostane na sadašnjoj razini (malo vjerojatno).

Mi (kao država) moramo napraviti sve da osiguramo što kvalitetniji pravni i ekonomski uslov da se i dalje zadužujemo po ovim, ili boljim, a nikako gorim uvjetima - sa većom ks. To nam može pružiti jedino ulazak u EU, pad rejtinga nam prijeti nevezano uz njega - ali pozicija nam se ulaskom osnažuje i drastično popravlja.

Pusićka se prose*ava o problematici u kojoj je realno govoreći - laik, i C/P-a Čačića, koji je također prvenstveno poduzetnik, i dolazi iz realnog sektora, nije klasični financijaš, zato je i dobio ogromnim dijelom ministarstvo koje je dobio, a ne MF.

Da rezimiram : realna prijetnja smanjenja rejtinga postoji - direktno vezana uz nemogućnost ispunjenja naplate dospjeća prethodnih državnih zaduženja ; govoriti o izravnom utjecaju (ne)ulasku ovom prilikom u EU na pad rejtinga je prilično hrabro obzirom da kako sam rekao, niti EU određuje isti, niti postoji jedna jedina europska agencija za određivanje istog.

EU će nam pomoći u toliko mjeri, da pošalje poruku institucionalnim investitorima (ali i prvenstveno kred. agencijama) da je u ovoj zemlji stanje zrelo za promjene nabolje umjesto nagore što se tiče državnih financija (da, ruku na srce - i ne možemo stvari u red dovesti sami), i da stremimo k tome, da i uz visoko vanjsko zaduženje ostvarujemo pozitivan gospodarski rast što je moguće.

Dopuna : Također, moram primjetiti kako postoji evidentan dvostruki kriterij istih agencija kada se radi o brzini smanjenja rejtinga, mislim na SAD i njihove Bogove novca sa Wall Street-a u odnosu na zemlje EU. Cijela priča sa Francuskom je čisto politikanstvo od strane SAD-a, prvenstveno njihove vlade, Bijele kuće, i kred.agencija koje su samo lutke na koncima. Zemlja kao što je SAD koja grca u dugovima dijeli packe cijelom svijetu a pogotovo zemljama prvacima EU, zanimljivo.

Navodno je u pripremi već neko vrijeme i prva europska agencija za ocjenu kreditnog rejtinga, prvenstveno EU zemalja, daj Bože - eto. Tim više što ove američke malo tko više ozbiljno shvaća, ali potencijalno i dalje predstavljaju veliku opasnost u širenju panike, i poskupljenju ionako sve skupljeg inokapitala.

Dopuna 2 : Nisam osobno njegov fan - ali čisto pogled jednog HR poduzetnika. Nije lagao ni zareza.

Napisao prije par stranica već i objasnio.

Tko kaže da mi ne smrdi, samo meni smrdi intenzivnije iz nekog drugog smjera

Ako će se (r) nastaviti neovisno o EU, onda nam EU kao takav - ne smeta ( blaže od - ne treba ), i potpuno je sa tvog stajališta indiferentno što ćeš zaokružiti, i hoćemo li ući. Naravno da nećemo dati petama srednjeg vijeka, inkvizicije, spaljivanja ljudi na lomači, getoiziranja ljudi druge vjeroispovjesti, boje kože i političkog uvjerenja ili u novije HR doba, ušutkavanja medija, igrica tajnih službi i hladnih ratova sa svim živim susjedima, i da će se u tom smislu razvoj društva nastaviti, ali će ga zaobići jedan ne manje važan - a to je ekonomski.

Onda svi ostali padaju u vodu, pošto su apsolutno ovisni jedan o drugome, a tim više što je razvoj kohezijska cjelina koja se međuodržava, a ne samo stanje duha.

Neovisno o EU ne EU - ljudi (pa i ti) zaboravljaju da je antiku slijedio srednji vijek, gdje je zaustavljen rast ukupne količine znanja i društvo se "razvijalo" unatrag.

Naše društvo se ovih 20 godina velikim dijelom razvijalo unatrag - što ekonomski, što politički. Ta tvoja sigurnost da se razvijamo "neovisno o EU" mi je totalno neshvatljiva. Da smo ostavljeni sami sebi, HDZ-u i "vrhovniku" (da ga kojim slučajem đavo nije uzeo sebi) sada bismo imali spaljivanja vještica na trgu.

EDIT: Vidim da je srednji vijek spomenuo i thedream. 

Poanta je da ne postoji garancija stalnog napretka društva - zna se to zaustaviti i "curiknuti". U ovako nestabilnoj zemlji s lošim obrazovnim sustavom koji izbacuje svake godine nepismene nacionaliste, male naciste, homofobe, zaglupljene tipove koji misle da je normalan termin za Srbe - "srbočetnici" (termin koji se, usput, pojavljuje u udžbenicima u osnovnoj školi, a onda Sunčica Findak pita srpske Vukovarke da zašto ne idu na istu nastavu sa svojim hrvatskim vršnjacima, nego uče iz srpskih udžbenika, a onda joj mala kaže da joj jako smeta kad umjesto Srbi stoji "srbočetnici" (čudno! kao da se ne osjeća srbočetnikinjom).

Dakle, kad imaš tako kretensku zemlju koja pleše na granici nacizma, s lošim školstvom, s uništenom proizvodnjom i samim time sredstvima preživljavanja - full blown nacizam ili srednjevjekovni klerikalizam ti je bliže nego ti misliš, a ja ne vidim neko veliko "civilizacijsko dizanje".

Regija je isto stabilna u 3 p*zde mile matere, dok čitam portale i gledam RTV vijesti, novine itd. iz Srbije - u kojima 300.000 ubijenih muslimana i tisuće silovanih žena za vrijeme rata u Bosni nazivaju "naučnom fantastikom". Ma ne EU, nego da nas netko lopatama fizički raskopa i odvoji od ovog dijela svijeta i aneksira Švicarskoj, orijentacija sjever, sjeveroistok..

Povod je manje bitan - film Angeline Jolie koji, koliko sam saznao od komentara iz SAD-a, i nije nešto spešl. Poanta je koliko je opet krvi uzavrelo, i koliko se noževa oštri, a neke se stvari u ovom dijelu svijeta očito nikada neće promijeniti.

Nisam čak presiguran bi li pogriješio kad bi prosr*o da će ovdje opet biti rata, za 50,100g. - ali će biti..

Stvarno smo svi skupa napredovali,  do razine da nam ne trebaju prsti za povratiti, već ide spontano samo od sebe, kolijevka kulture - mi, Srbija i BiH, dosta je jedan priglupi film da potegne krvožednu masu za neku stvar, i genocid postane default-no stanje..

Beam me up Scotty, ja kažem - destination anywhere..

u prilog ovome dajem tipičan primjer sa HoSa

Another one bites the dust:

http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/171601/Xnation-proizvodnju-iz-Hrvatske-seli-u-Kinu.html

Meni je glupo to što na faxu postoje ocjene, koja je uopće korist ocjena kada iz nekog predmeta 70 % studenata padne,a od onih 30 % koji prođu,25 % ima ocjenu 2.

Vidi ti to počeli smo postove brisat, jel i to selektivno ovo je več drugi danas a kaj sam ja to napisal tak strašnoga zapravo u ovom dole postu citirajuči ovo gore?!

Sustav ECTS bodovanja je vjerojatno najnelogičniji sustav. Jedan ECTS bi u pravilu trebao značiti 30 sati rada za kolegij (uključujući predavanja, svjesno i nesvjesno učenje itd.). Kad se uzme u obzir da jedan semestar ima fiksno 30 ECTS bodova na svakom faksu (900 sati rada), a semestar traje ~4 mjeseca (~2'880 sati) ispada da bi prosječan student na dan trebao izdvajati čistih 7.5 (!!!) sati rada za faks da prođe semestar, što je apsurd!

Nadalje, prema ECTS-u se određuje plaćanje kolegija u slučaju pada. Naravno, kolegiji s najvećim brojem ECTS-a su u pravilu oni na kojima pada najviše ljudi. Smiješno je to što neki faksevi u slučaju pada, uz plaćanje prema ECTS-u, zahtjevaju još i plaćanje godine što je u najmanju ruku sramotno kad znamo da se radi o javnom školstvu!

Nadalje, po bolonji se više ne gleda prolaz godine, već prolaz semestra. To je prilično fucked up kad je moguć slučaj da ne položiš predmet zimskog semestra u zimskom roku, ali ga recimo položiš u dekanskom roku na jesen (dakle, ne padneš kolegij), ali svejedno, unatoč tome što nisi pao kolegij, ne možeš polagati predmet ljetnog semestra koji za uvjet ima taj predmet (koji položiš tek na jesen)! To nepotrebno oduljuje proces studiranja, a još kad ti natovare zadaće, labose, bliceve na satu, uz činjenicu da kolokviji i ispiti nisu ništa lakši sad nego prije bolonje i da na mom faksu 2/3 ne polože u roku, studiranje bez plaćanja ispada samo za genijalce.

Nama je na prvom predavanju profesor iz jednog predmeta rekao da je tak svejedno što mi naučimo na faksu te da diploma ne govori da mi znamo koristiti stvari koje se danas koriste, već da smo na tom nivou da možemo naučiti nove vještine temeljene na onima koje smo učili na faksu. Bilo kampanjski, bilo kontinuirano, za ispite na faksu se treba pripremati puno temeljitije nego za ispite u ranijem školovanju i sumnjam da će se naučeno gradivo zaboraviti, neovisno je li naučeno kampanjski ili kontinuiranim učenjem. Osim ispita, na mom faksu se sve može prepisati i samo ona 1/3 koja će završiti u roku uči kontinuirano. Svakako bih vrednijim smatrao da nam je dana veća individualnost (što bi dodatno studente pripremilo na individualnost kad započnu radni odnos), nego to što trebamo raditi zadaće i skupljati bodove kao u srednjoj.

1) Poanta je trebala biti da je prosječnom studentu dovoljno i manje od 7 i pol sati rada po danu da položi semestar (ne zaboravi da sam u taj prosjek uračunao i neradne dane), tako da su ECTS bodovi kao orjentir za učenje predmeta besmisleni. Dodao bih još, ukupno mi je ovaj semestar otišlo 295 sati na predavanja, dakle po prosjeku bi izvan faksa trebao učiti ~5 sati na dan izvan faksa (ubrojeni i neradni dani).

2) Za filozofski znam sigurno. Nije kritika ECTS-a per se, ali je kritika provođenja ECTS-a u segmentu plaćanja školarine u Hrvatskoj.

3) Ne znam jesi li shvatio što sam htio reći ovime pošto sam nezgodno formulirao. Možda bi bilo jednostavnije da dam primjer. Recimo, ja u ljetnom semestru imam kolegij Matematika 2. Ukoliko ja ne položim Matematiku 1 u zimskom roku, nemam pravo upisati Matematiku 2. Ipak, Matematiku 1 mogu položiti još u jesenskom roku što bi značilo da nisam pao taj kolegij.

Koliko znam, prije se predmet s ljetnog semestra mogao upisati neovisno o uspjehu polaganja predmeta zimskog semestra dok sad tome nije tako. Prema tome, sad gotovo da i ne postoji "pad godine", jedino ako ne daš nijedan kolegij do početka sljedeće godine. Prilično sam siguran da tako funkcioniraju svi faksevi u Hrvatskoj (osim ako ima neki koji nema ECTS).

4) Bliceve na satu neki profesori na mom faksu (ajmo reć polovica) turaju pod rubriku "prisutnost na satu" ili sl. Zadaće su potpuno nepotrebne pošto su jednostavnije od zadataka na ispitima (govorim o svom faksu). Neki labosi su korisni, većina je apsolutno beskorisna pošto se labosi redovito prepisuju, a većina asistenata koji ih drže su relativno blagi te je većinu labosa moguće proći i bez ikakvog znanja.

5) IMHO, faks ne bi trebao biti kao srednja. Srednja bi trebala biti priprema za faks (izuzev strukovnih), a faks bi trebao biti priprema za radni odnos. Uz to, kao punoljetne osobe, studente ne bi trebalo tjerati na rad, već jednostavno filtrirati po sposobnosti. Tko je sposoban, polaže, tko nije, ne. Kakav kontinuiran rad -- ako to osoba nije naučila u 12 godina svog školovanja, neće ni sada.

P.S. - stari sustav mi se čini boljim od bolonje, mislio sam da nije bilo potrebno dodatno naglašavati. Eto prijedloga!