O svemiru

poruka: 636
|
čitano: 178.311
|
moderatori: DrNasty, pirat, XXX-Man, vincimus
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
16 godina
neaktivan
offline
RE: O svemiru
itf4n kaže...

Vjerojatno je svemir prilično definiran unutar sebe, ne događaju se nemoguće stvari (dobro, to je očito, nemoguće ne može biti moguće - osim ako ne radimo logičku grešku nekog tipa); no problem je otkriti pravila. Pomalo mi je besmisleno prihvatiti da je svemir polupravilan, da se nešto događa nasumično, a nešto drugo po pravilu (i nasumičnost može biti pravilo, no ovdje govorim o pravoj nasumičnosti, ničim izazvanoj); no to ne znači da tako nije.

 

Ipak, biti tako pesimističan je pogrešno u ovom trenutku - znanost je alat s kojim većinu nedoumlja možemo ukloniti, a do sad nas nije iznevjerila.

prvo se treba jasno reći šta je znanost,ili kako započinje taj proces za koji se poslije tvrdi da je znanost što znaći po svom imenu znanje ili da nešto znamo.

dakle znanost bi bilo ono što znamo,tj. ono u što smo sigurni da je tako to je znanost,a sve što ne spada u kategoriju da je sigurno tako ili da spada u kategoriju pod može biti a ne mora,izlazi iz okvira znanosti jer za to više ne znamo da je sigurno tako pa samim tim ne može biti saznanje ili znanost o nečemu.nije lako objasniti to,ali radi se o tome da nešto znati,znači da je to nepobitna činjenica a samim tim istina.

kako počinje taj proces znanosti,dedukcijom,mi recimo sad razmišljamo šta i kako je moguće ili ne u svemiru i općenito,i pokušavamo deducirati stvari da bi došli do istine i znanja,a samim tim to bi onda postala znanost.međutim,u ovom slućaju je gotovo nemoguće utvrditi istinu od bezbroj teorija,pa se slobodno može reći da znanja o svemiru niti nema,a samim tim niti znanost ne postoji kao takva,barem za većinu stvari koji se mogu dokazati nepobitnim činjenicama,a takvih je jako malo.

stoga je večina stvari vezana uz "znanost" o svemiru,zapravo filozofija i ne može se smatrati znanošću dok ne postane dokazivom i samim tim istinitom.

17 godina
offline
RE: O svemiru
shimano kaže...

prvo se treba jasno reći šta je znanost,ili kako započinje taj proces za koji se poslije tvrdi da je znanost što znaći po svom imenu znanje ili da nešto znamo.

dakle znanost bi bilo ono što znamo,tj. ono u što smo sigurni da je tako to je znanost,a sve što ne spada u kategoriju da je sigurno tako ili da spada u kategoriju pod može biti a ne mora,izlazi iz okvira znanosti jer za to više ne znamo da je sigurno tako pa samim tim ne može biti saznanje ili znanost o nečemu.nije lako objasniti to,ali radi se o tome da nešto znati,znači da je to nepobitna činjenica a samim tim istina.

kako počinje taj proces znanosti,dedukcijom,mi recimo sad razmišljamo šta i kako je moguće ili ne u svemiru i općenito,i pokušavamo deducirati stvari da bi došli do istine i znanja,a samim tim to bi onda postala znanost.međutim,u ovom slućaju je gotovo nemoguće utvrditi istinu od bezbroj teorija,pa se slobodno može reći da znanja o svemiru niti nema,a samim tim niti znanost ne postoji kao takva,barem za većinu stvari koji se mogu dokazati nepobitnim činjenicama,a takvih je jako malo.

stoga je večina stvari vezana uz "znanost" o svemiru,zapravo filozofija i ne može se smatrati znanošću dok ne postane dokazivom i samim tim istinitom.

Upravo zbog te problematike naizgledne nerješivosti kažem - pesimističnosti ne bi smjelo biti mjesta. Jednom davno smo mislili da nikad nećemo otkriti zašto je zrak lakši od zemlje. Danas smo zadovoljili tu želju, barem u njezinoj osnovi ("uzrok" gravitacije, ako postoji, nam je i dalje nejasan).

 

Bilo bi nesmotreno zaključiti kako je nemoguće otkriti narav svemira samo zato što nam izgleda vjerojatno da je to nemoguće. Malo po malo, ako ikako, znanost će dati odgovore.

The candle flame gutters. Its little pool of light trembles. Darkness gathers. The demons begin to stir.
16 godina
neaktivan
offline
RE: O svemiru
itf4n kaže...
shimano kaže...

prvo se treba jasno reći šta je znanost,ili kako započinje taj proces za koji se poslije tvrdi da je znanost što znaći po svom imenu znanje ili da nešto znamo.

dakle znanost bi bilo ono što znamo,tj. ono u što smo sigurni da je tako to je znanost,a sve što ne spada u kategoriju da je sigurno tako ili da spada u kategoriju pod može biti a ne mora,izlazi iz okvira znanosti jer za to više ne znamo da je sigurno tako pa samim tim ne može biti saznanje ili znanost o nečemu.nije lako objasniti to,ali radi se o tome da nešto znati,znači da je to nepobitna činjenica a samim tim istina.

kako počinje taj proces znanosti,dedukcijom,mi recimo sad razmišljamo šta i kako je moguće ili ne u svemiru i općenito,i pokušavamo deducirati stvari da bi došli do istine i znanja,a samim tim to bi onda postala znanost.međutim,u ovom slućaju je gotovo nemoguće utvrditi istinu od bezbroj teorija,pa se slobodno može reći da znanja o svemiru niti nema,a samim tim niti znanost ne postoji kao takva,barem za većinu stvari koji se mogu dokazati nepobitnim činjenicama,a takvih je jako malo.

stoga je večina stvari vezana uz "znanost" o svemiru,zapravo filozofija i ne može se smatrati znanošću dok ne postane dokazivom i samim tim istinitom.

Upravo zbog te problematike naizgledne nerješivosti kažem - pesimističnosti ne bi smjelo biti mjesta. Jednom davno smo mislili da nikad nećemo otkriti zašto je zrak lakši od zemlje. Danas smo zadovoljili tu želju, barem u njezinoj osnovi ("uzrok" gravitacije, ako postoji, nam je i dalje nejasan).

 

Bilo bi nesmotreno zaključiti kako je nemoguće otkriti narav svemira samo zato što nam izgleda vjerojatno da je to nemoguće. Malo po malo, ako ikako, znanost će dati odgovore.

zašto bi bilo pesimističnosti,možda će se otkriti a možda i neće,ali privilegija je da o tome uopće možemo razmišljati i da je to povlastica svijesti,a ako i ne dođemo do rješenja,opet dobro.možda u drugom životu,poslije smrti sve bude jasnije.Osmijeh

15 godina
neaktivan
offline
O svemiru

da li netko od vas zeli postati astronaut? (:

17 godina
offline
RE: O svemiru
MasaZaxX kaže...

da li netko od vas zeli postati astronaut? (:

više bi me veselilo biti u nekom istraživačkom timu na zemlji, astrofizika i slično.. upravljanje i analiza podataka sa "obližnjeg" orbitalnog teleskopa (može i onaj s mjesečeve tamne strane hehe)..

ali, poziv na đir po orbiti ne bi odbio nikako Osmijeh

16 godina
neaktivan
offline
RE: O svemiru
nixass kaže...
MasaZaxX kaže...

da li netko od vas zeli postati astronaut? (:

više bi me veselilo biti u nekom istraživačkom timu na zemlji, astrofizika i slično.. upravljanje i analiza podataka sa "obližnjeg" orbitalnog teleskopa (može i onaj s mjesečeve tamne strane hehe)..

ali, poziv na đir po orbiti ne bi odbio nikako Osmijeh

Za nekih 10-20 godina ( ako svijet ne propadne ) budeš si mogao i to priuštiti. 

16 godina
protjeran
offline
O svemiru

Vidim da je netko rekao da filozofija nije znanost. Ne da nije znanost nego je najstarija znanost iz koje su se rodile, pa većina prirodnih znanosti. Jedan kratak primjer je logika koja je grana filozofije i koliko ja znam spada pod znanost.

 

Uostalom jedno veliko djelo imalo je ime:

 

Philosophiae naturalis principia mathematica.

 

Ako ne znate autora ni djelo, slobodno se poslužite google-om. :)

Prepolovit ću pučanstvo jer ne volim kretene
15 godina
protjeran
offline
O svemiru

zašto ljudi misle da je za život u svemiru potrebna voda ?

to je svijet kakav mi poznajemo, zašto nebi postojao neki tamo život koji nema veze s vodom ?

u okruženju naše atmosfere voda je glavna stvar i bez nje nije moglo nastati ništa, no tamo nekih par milijarda svjetlosnih god dalje su druga pravila. Možda je neki plin pod nekim okolnotima izazvao neki čudan život iz kog su se lako mogla razviti neka čudna biča...

gledajuči sve te bilijarde zvijezda vidljivih sa zemlje ( a to nije ni 1 % zvijezda u svemiru ) bilo bi gotovo glupo pomoslit da smo sami. vjerojatno ima miloni različitih izdanaka, a među njih moilon vjerojatno ima 10 k kojima se pogodio neki mjesec koji im je ubrzao evoluciju, neki jupiter koji im usisava komete i neka gravitacija objekta na kome se nalaze ( no svemir je čudan pa zašto bi se nalazili uopče ).

tako da ima sigorno život koji je evoluirao kao naš ( inteligentan ), koji nas traži kao i mi njih... ili su nas več našli pa nas zaobilaze na svjetlosne godine što nebi bilo ni čudno s obzirom kakvog smo karaktera...

 

16 godina
protjeran
offline
O svemiru

šta bi bio sretan da si sad sjedim u svojoj metalnoj kanti,

svira mi rock iz 20.tog stoljeća,

lagano krstarim po bepućima beskonačne tame,

izašao iz baze prije pola sata potpuno natovaren,

uključujem autopilota, radim si sendvič,

preko videolinka d*kam kolege s posla,

palim cigaretu i uživam u pogledu na zvijezde...

 

 

rođen sam u krivo vrijeme...Mršti se

Stay a while and listen...
15 godina
neaktivan
offline
O svemiru

sto biste radje:da se svemir nastavlja siriti ili da se pocne suzavati,makar ni jedno ni drugo

nije bas dobro...

pitam cisto da vidim sto vi mislite..

 

16 godina
protjeran
offline
RE: O svemiru

Uistinu, ni širenje ni sažimanje svemira ne bi bilo dobro. Ali, mislim da to uopće nije prava alternativa. Mislim da spomenuta alternativa počiva na pogrešnoj predodžbi širenja svemira, ali i Velikog praska. Previše maštovito da bi bilo stvarno. Prvo, teorija počiva na pogrešnoj interpretaciji tzv. crvenog pomaka ili Dopplerova efekta. Uistinu, crveni pomak može biti posljedica gibanja izvora svjetlosti (udaljenih galaksija), ali to nije jedini razlog. Mogući su i drugi razlozi, a glavni je ovaj: Svjetlost je val, a valovi po svojoj naravi zahtijevaju tvarnu sredinu kojom se šire. U slučaju svjetlosti to je eter. Tzv. širenje valova nije putovanje valova nego uvijek novo nabiranje valova, novih valova. Ono što nabire valove je tlak. To znači da neka udaljena galaksija (ili zvijezda) svojom aktivnošću  stvara tlak koji izaziva valove u tvarnoj sredini etera (eterosferi) koji se onda radijalno nastavljaju nabirati sve dok ne splasne (zgasne) tlak koji ih nabire. Tijekom nabiranja valova tlak pomalo slabi (gubi energiju) što se iskazuje u duljini valova (postaju sve dulji), što se u spektroskopu manifestira kao crveni pomak. Stoga je pogrešno interpretirati crveni pomak kao posljedicu gibanja svjetlosnih izvora. Drugo, potpuno je neobjašnjivo zašto bi galaksije sve više ubrzavale što su dalje od nas, a po glavnostrujaškoj znanstvenoj interpretaciji crvenog pomaka one se udaljavaju sve brže. One krajnje koje vidimo sada tobože jure (udaljavaju se) skoro brzinom svjetlosti. Budući da te tzv. krajnje galaksije ni blizu nisu krajnje, to bi značilo da one, koje su od nas udaljene milijardama milijardi (i beskrajno više) svjetlosnih godina da bi jurile nezamislivo velikim brzinama. I da ne nabrajam.

 

Uglavnom, mislim da nema straha ni od širenja svemira ni od njegova sažimanja. Tim više što je čitava ta koncepcija besmislena i u smislu da svemir predočuje kao nakupinu svemirskih giganata (zvijezda, galaksija, galaktičkih jata...) koji se medjusobno razmiču. Svemir, medjutim, nije to. On je tvarna sredina sazdana od više-manje ustrojenih čestica počevši od onih praiskonskih (koje nemaju gradje i koje su sazdane samo od same sebe) do planeta, zvijezda, galaksija koje su ustrojene tvorbe tih praiskonskih čestica. Stoga, tobožnje razmicanje svemirskih giganata nije širenje svemira, nego samo gibanje unutar svemira. Ali ne radijalno gibanje, nego poglavito vrtložno gibanje ili lokalno kružno gibanje.

 

Ispričavam se, ali morao sam biti malo opširniji.

 

Ako te, pak, ova problematika malo podrobnije zanima preporučio bih ti knjigu "Teorija jednostavnog svemira" od M.P.Arveša. Radi se o potpuno novom, originalnom pristupu ili pokušaju interpretacije svemira koji, ako ništa drugo, uzbudjujuće golica maštu radoznalih duhova. Ali, uopće se ne radi o mašti nego, po meni, prilično utemeljenoj viziji svemira koja pomalo obećava da jednom možda bude prihvaćena i da se možda nametne kao nova paradigma koja će možda riješiti zagonetke koje sadašnja službena znanost posprema pod tepih.

 

Lijepi pozdrav!

16 godina
neaktivan
offline
O svemiru

Imam pitanje... Je li vrijeme postojalo prije nego što je svemir nastao?? Pod vrijeme mislim na fizičku veličinu. E i jos jedna stvar (nemojte me flameat zbog ovoga :D) "ako" se svemir još širi onda vrijeme ide naprijed, u slucaju sužavanja bi li tok vremena ostao isti?

17 godina
neaktivan
offline
RE: O svemiru
cascet kaže...

 Je li vrijeme postojalo prije nego što je svemir nastao??

Kako znas da 'ga' nije bilo?

Pa ja u principu ne pijem, ali može jedna čašica.
16 godina
neaktivan
offline
RE: O svemiru
VirtUoso kaže...
cascet kaže...

 Je li vrijeme postojalo prije nego što je svemir nastao??

Kako znas da 'ga' nije bilo?

 

 

 

A kak znaš da ga je uopce bilo? Postoji ova "M" teorija tj. Membrane theory koja tvrdi da je vrijeme pocelo postojati nakon velikog praska (wikipedia ftw :D)

 

http://serialkingdom.blogspot.com
17 godina
offline
O svemiru

Veliki prasak govori o trenucima nakon nastanka svemira, pa je vrijeme sigurno postojalo za vrijeme velikog praska.

 

Ako je svemir početak vremena, pitanje što je "bilo prije" je besmisleno, bespredmetno, poput "Koje je boje slovo A?"

The candle flame gutters. Its little pool of light trembles. Darkness gathers. The demons begin to stir.
16 godina
protjeran
offline
RE: O svemiru

"Vrijeme je:

Presporo onom tko očekuje,

Prebrzo onom tko strahuje,

Predugo onom tko žaluje,

Prekratko onom tko se raduje,

Ali onome tko voli,

Za njega vrijeme ne postoji."

       (Henry Van Dyke)

 

Kao što pjesma kaže - vrijeme ne postoji. Ono je samo pojam (predodžba) u našoj glavi, zato i varira ovisno o okolnostima. Ono ne postoji kao entitet. Tko misli da postoji neka nam kaže što to "teče" ili prolazi izmedju dva otkucaja. U stvarnosti postoji sukcesija dogadjaja, a mi tu sukcesiju u glavi pretvaramo u sukcesiju trenutaka kao što titraje zraka pretvaramo u zvukove. I oni postoje samo u našoj glavi.

 

16 godina
neaktivan
offline
RE: O svemiru
planika kaže...

"Vrijeme je:

Presporo onom tko očekuje,

Prebrzo onom tko strahuje,

Predugo onom tko žaluje,

Prekratko onom tko se raduje,

Ali onome tko voli,

Za njega vrijeme ne postoji."

       (Henry Van Dyke)

 

Kao što pjesma kaže - vrijeme ne postoji. Ono je samo pojam (predodžba) u našoj glavi, zato i varira ovisno o okolnostima. Ono ne postoji kao entitet. Tko misli da postoji neka nam kaže što to "teče" ili prolazi izmedju dva otkucaja. U stvarnosti postoji sukcesija dogadjaja, a mi tu sukcesiju u glavi pretvaramo u sukcesiju trenutaka kao što titraje zraka pretvaramo u zvukove. I oni postoje samo u našoj glavi.

 

ili jednostavno,vrijeme je relativno

16 godina
neaktivan
offline
O svemiru

Svakako pročitati Teoriju svega, Steven Howking, i tu ćete vidjeti da on kaže da vrijeme nije postojalo prije svemira, i tako će nestajati polako s njim... Na kraju kad se svemir počne sažimati strelica vremena bi se trebala okrenuti i ići unazad, ali budući da se ne za zasigurno kako će svemir umrijeti to bi mogla biti jedna od mogućnosti... Što se tiće knjige treba ju pročitati svako tko je imalo zainteresiran u svemir i svatiti će mnogo toga...

16 godina
protjeran
offline
O svemiru

Gledam svaki dan national geographic od 11-12 emisija se zove: planeta la control... i tamo kažu da se svemir jos uvijek siri, da će se siriti dokle god ima zvjezda koje eksplodiraju i stvaraju veliku energiju, a sto se tiče vode... nasli su je na prirodnom satelitu od nekog planeta(nisam siguran, no planet je u sunčevom sustavu) i taj satelit je napravljen samo od vode. kada se radilo istraživanje kako je voda došla na Zemlju bila je teorija da su kometi puni vode pali na Zemlju...to je sada teorija br. 1...no kada su jedan nasin satelit poslali u svemir da se "prikljući" kometi koja je bila blizu zemlje( to je bilo u ovom tisućljeću, godinu sam zaboravio) i da istraži ima li vode, dakako nasli su vodu no vodi je bila veča masa u kometu nego na Zemlji... tako su dosli do zakljucka da nisu svi atomi (npr. vodika) dosli s istog mjesta... neznam koliko vam je ovo jasno no meni je, samo sto ja jako lose opisujem... 

This town (is) like a great big puss.y just waiting to get fucke.d
16 godina
protjeran
offline
RE: O svemiru

Još nisam pročitao Howkingovu "Teoriju svega", ali sam zato pročitao neke druge njegove knjige, medju inim i onu planetarno poznatu "Kratku povijest vremena". Svaka čast Hawkingu ali, po meni, moramo razlikovati Hawkinga kao znanstvenika i Hawkinga kao filozofa. Kao znanstvenik on je u redu, a kao filozof ja mu ne bih prepuštao da pravi teorije mjesto mene, tim više što su znanstvenici po pravilu prilično loši filozofi. Naime, svaka teorija je filozofski, a ne znanstveni uradak.

 

Želim reći da ako je Howking nešto rekao ili zaključio (ustvrdio) ne znači automatski da je u pravu. Tim više što on, kao i mnogi drugi, (postalo je moda da se u fizici raspravlja o vremenu iako vrijeme nije fizikalni nego filozofski fenomen) ponekad raspravlja o mogućnosti vremeplovskog putovanja u prošlost itd.

 

Pošto je vrijeme poglavito filozofski problem o njemu se ne može govoriti kao fizikalnoj ili fizičkoj veličini, savitljivoj veličini kako bi rekao Einstein, rastezljivoj veličini takodjer, jer je vrijeme, po sebi, izmišljena veličina i pojavila se s ljudima, a ne s Velikim praskom. Stoga bih Ti, radi usporedbe, preporučio knjigu "Teorija jednostavnog svemira" od Arveša jer ona sadrži neka razmišljanja i rješenja koja pod upitnik stavljaju neka etablirana glavnostrujaška znanstvena stajališta, medju inim i ona o vremenu.

16 godina
neaktivan
offline
RE: O svemiru
planika kaže...

Još nisam pročitao Howkingovu "Teoriju svega", ali sam zato pročitao neke druge njegove knjige, medju inim i onu planetarno poznatu "Kratku povijest vremena". Svaka čast Hawkingu ali, po meni, moramo razlikovati Hawkinga kao znanstvenika i Hawkinga kao filozofa. Kao znanstvenik on je u redu, a kao filozof ja mu ne bih prepuštao da pravi teorije mjesto mene, tim više što su znanstvenici po pravilu prilično loši filozofi. Naime, svaka teorija je filozofski, a ne znanstveni uradak.

 

Želim reći da ako je Howking nešto rekao ili zaključio (ustvrdio) ne znači automatski da je u pravu. Tim više što on, kao i mnogi drugi, (postalo je moda da se u fizici raspravlja o vremenu iako vrijeme nije fizikalni nego filozofski fenomen) ponekad raspravlja o mogućnosti vremeplovskog putovanja u prošlost itd.

 

Pošto je vrijeme poglavito filozofski problem o njemu se ne može govoriti kao fizikalnoj ili fizičkoj veličini, savitljivoj veličini kako bi rekao Einstein, rastezljivoj veličini takodjer, jer je vrijeme, po sebi, izmišljena veličina i pojavila se s ljudima, a ne s Velikim praskom. Stoga bih Ti, radi usporedbe, preporučio knjigu "Teorija jednostavnog svemira" od Arveša jer ona sadrži neka razmišljanja i rješenja koja pod upitnik stavljaju neka etablirana glavnostrujaška znanstvena stajališta, medju inim i ona o vremenu.

ne treba puno dodati tu,samo bi se nadovezao na jednu raniju moju tvrdnju,da filozofija nije znanost nego špekuliranje o istoj,dakle ako nešto predpostavljamo i dok to ne dokažemo nekim eksperimentom ili jednađbom bar,to ne možemo sigurno znati da je istina,a nešto znati je zna-nost,sve drugo je nagađanje i kontempliranje kao temelj da bi se uopće moglo nešto dokazivati.i stoga dok se nešto ne dokaže,možemo prije zvati promišljanjem nego znanošću (što onda čini Stephen Hawkinga,puno manje znanstvenikom a više filozofom,a koliko je njegovih teorija osporeno ili dokazano,pokazuje koliko je relevantan).

Poruka je uređivana zadnji put pon 1.3.2010 15:55 (shimano).
17 godina
offline
RE: O svemiru
planika kaže...

Još nisam pročitao Howkingovu "Teoriju svega", ali sam zato pročitao neke druge njegove knjige, medju inim i onu planetarno poznatu "Kratku povijest vremena". Svaka čast Hawkingu ali, po meni, moramo razlikovati Hawkinga kao znanstvenika i Hawkinga kao filozofa. Kao znanstvenik on je u redu, a kao filozof ja mu ne bih prepuštao da pravi teorije mjesto mene, tim više što su znanstvenici po pravilu prilično loši filozofi. Naime, svaka teorija je filozofski, a ne znanstveni uradak.

 

Želim reći da ako je Howking nešto rekao ili zaključio (ustvrdio) ne znači automatski da je u pravu. Tim više što on, kao i mnogi drugi, (postalo je moda da se u fizici raspravlja o vremenu iako vrijeme nije fizikalni nego filozofski fenomen) ponekad raspravlja o mogućnosti vremeplovskog putovanja u prošlost itd.

 

Pošto je vrijeme poglavito filozofski problem o njemu se ne može govoriti kao fizikalnoj ili fizičkoj veličini, savitljivoj veličini kako bi rekao Einstein, rastezljivoj veličini takodjer, jer je vrijeme, po sebi, izmišljena veličina i pojavila se s ljudima, a ne s Velikim praskom. Stoga bih Ti, radi usporedbe, preporučio knjigu "Teorija jednostavnog svemira" od Arveša jer ona sadrži neka razmišljanja i rješenja koja pod upitnik stavljaju neka etablirana glavnostrujaška znanstvena stajališta, medju inim i ona o vremenu.

 Ok znači Howkingova "Teorija svega" nevalja ali Arveša "Teorija jednostavnog svemira" je zakon... kako znaš da Howking nije u pravu a ovi Arveš je? Koliko se meni čini oboje je filozofiranje tako da reć da je jedan ok a drugi sucks nije ured, sam naslov im govori da samo filozofiraju i da je to samo teorija a ne znanstvena činjenica.

16 godina
neaktivan
offline
RE: O svemiru
Vakaka kaže...
planika kaže...

 

 "Teorija jednostavnog svemira" od Arveša jer ona sadrži neka razmišljanja i rješenja koja pod upitnik stavljaju neka etablirana glavnostrujaška znanstvena stajališta, medju inim i ona o vremenu.

 Ok znači Howkingova "Teorija svega" nevalja ali Arveša "Teorija jednostavnog svemira" je zakon... kako znaš da Howking nije u pravu a ovi Arveš je? Koliko se meni čini oboje je filozofiranje tako da reć da je jedan ok a drugi sucks nije ured, sam naslov im govori da samo filozofiraju i da je to samo teorija a ne znanstvena činjenica.

ovdje si u pravu da je to isto samo teorija po samom naslovu,ali isto tako piše da sadrži neka RJEŠENJA,pa kako nisam upoznat s tim djelom,pa bi možda  prije nekog zaključka bilo dobro čuti koja su to rješenja i koliko su potvrdiva.

17 godina
offline
RE: O svemiru
shimano kaže...
ovdje si u pravu da je to isto samo teorija po samom naslovu,ali isto tako piše da sadrži neka RJEŠENJA,pa kako nisam upoznat s tim djelom,pa bi možda  prije nekog zaključka bilo dobro čuti koja su to rješenja i koliko su potvrdiva.

 Da ali on s tim "rješenjima" želi naglasit kako je teorija od Arveša recimo bolja ili superiornija ili kako god hoćete, nego od Howkinga a nije uopće pročitao "Teoriju svega". Postavlja se pitanje kako zna da je ovi bolji i da ima bolje argumente ako te iste nema s čim usporediti, jer nije pročitao "Teoriju svega".

16 godina
neaktivan
offline
RE: O svemiru
Vakaka kaže...
shimano kaže...
ovdje si u pravu da je to isto samo teorija po samom naslovu,ali isto tako piše da sadrži neka RJEŠENJA,pa kako nisam upoznat s tim djelom,pa bi možda  prije nekog zaključka bilo dobro čuti koja su to rješenja i koliko su potvrdiva.

 Da ali on s tim "rješenjima" želi naglasit kako je teorija od Arveša recimo bolja ili superiornija ili kako god hoćete, nego od Howkinga a nije uopće pročitao "Teoriju svega". Postavlja se pitanje kako zna da je ovi bolji i da ima bolje argumente ako te iste nema s čim usporediti, jer nije pročitao "Teoriju svega".

ma mislim da je mislio na njega zbog nekih ranijih teorija,koje su dovedene u pitanje,ali na kraju sve su to samo teorije.

16 godina
protjeran
offline
RE: O svemiru

Iznenađen sam zanimanjem za ovu temu. Pozitivno iznenađen.

 

Razumljive su mi i neke nedoumice kao ona: Zašto bi Arvešova teorija bila bolja od Hawkingove?

 

Uopće nisam govorio  da je jedna bolja od druge. Nisam ih čak ni uspoređivao. Samo sam predložio da bi bilo dobro, r a d i   u s p o r e d b e, da pročitaš i "Teoriju jednostavnog svemira" od Arveša. Tip uistinu ima zanimljive ideje i zanimljivu argumentaciju.

 

Ponavljam, u oba slučaja radi se o filozofiji. Teorije nisu znanost nego filozofija, iako za polazište imaju znanstvene podatke ili činjenice. Stoga mislim da u teorijama ne postoje autoriteti, jer su sve teorije za vremena i bitno rušljive. Teorije traju dotle dok se ne spotaknu na neku činjenicu koja ih demantira.

 

Je li filozofija znanost? Naravno da nije u smislu egzaktnih znanosti, ali je zato, s druge strane, znanost svih znanosti, znanost nad znanostima. Ona je, po definiciji, težnja ili traganje za spoznajom svih stvari u posljednjim uzrocima, traganje za spoznajom biti stvarnosti. Upravo iz nje su se razvile druge znanosti. Ono što je danas fizika nekada se zvalo Philosophia naturalis (prirodna filozofija).

 

Da ne bih otišao predaleko, rekao bih samo sljedeće: Filozofija je uistinu nagadjanje, pretpostavljanje, postuliranje, ali obrazloženo nagadjanje. Njoj se utječemo tamo gdje zakaže znanost, a znanost često zakazuje. Veoma je malo toga što pouzdano znamo, ali nas to ne sprečava da pokušamo zaviriti s onu stranu našeg neznanja i nazrijeti makar ulomke istine, ako ne možemo cijelu istinu.

 

Lijepi pozdrav svima!

16 godina
protjeran
offline
RE: O svemiru

S obzirom da je na forumu mali zastoj, osvrnuo bih se na Shimanovu tvrdnju: "Nešto znati je znanost, sve drugo je nagađanje" - nagadjanje u smislu filozofiranje.

 

Prema jednoj definiciji znanosti: "Znanost je ono što znama. Filozofija je ono što ne znamo" (Bertrand Russell, engleski filozof)

 

Kao zanimljivost, evo još jedne definicije: "Znanost je umjesan odgovor na neumjesno pitanje" (Jacob Bronowski, britanski znanstvenik).

 

U svakom slučaju, znanost je pustolovina kao i filozofija, jer obje tragaju za istinom.

17 godina
offline
RE: O svemiru
planika kaže...

S obzirom da je na forumu mali zastoj, osvrnuo bih se na Shimanovu tvrdnju: "Nešto znati je znanost, sve drugo je nagađanje" - nagadjanje u smislu filozofiranje.

 

Prema jednoj definiciji znanosti: "Znanost je ono što znama. Filozofija je ono što ne znamo" (Bertrand Russell, engleski filozof)

 

Kao zanimljivost, evo još jedne definicije: "Znanost je umjesan odgovor na neumjesno pitanje" (Jacob Bronowski, britanski znanstvenik).

 

U svakom slučaju, znanost je pustolovina kao i filozofija, jer obje tragaju za istinom.

 Po mom mišljenju, evo sad ću i ja malo filozofirat Osmijeh, teorije i rasprave o njima nisu tu da bi nas podjelile odnosno zavadile nego potakle na razmišljanje. Čitanjem više teorija o nečemu kao i raspravljanjem o njima je tu da nas potakne na razmišljanje, da nam uključi "vijuge" u mozgu i da do nekih teorija dođemo sami, odnosno da imamo i neke vlastite teorije. Takvim potaknutim razmišljanjem možemo doć i do nekih vlastitih otkrića. Eto malo filozofiranja (prese****nja od mene) nadam se da ne zamjerite.  :))

16 godina
neaktivan
offline
RE: O svemiru
planika kaže...

S obzirom da je na forumu mali zastoj, osvrnuo bih se na Shimanovu tvrdnju: "Nešto znati je znanost, sve drugo je nagađanje" - nagadjanje u smislu filozofiranje.

 

Prema jednoj definiciji znanosti: "Znanost je ono što znama. Filozofija je ono što ne znamo" (Bertrand Russell, engleski filozof)

 

Kao zanimljivost, evo još jedne definicije: "Znanost je umjesan odgovor na neumjesno pitanje" (Jacob Bronowski, britanski znanstvenik).

 

U svakom slučaju, znanost je pustolovina kao i filozofija, jer obje tragaju za istinom.

sve je to ok,samo možda ipak filozofija ne mora nužno biti u nekoj potrazi za istinom.

a što se tiče podjele,to i ne može biti,jer znanost ne može niti započeti neki proces dok nema pretpostavke,znači filozofije.no ipak je ovo o svemiru pa možda ne bi trebalo previše tu filozofirati (ja prvi)Belji se.

više anarhije i osobnosti,i svima bi bilo bolje!
Poruka je uređivana zadnji put sri 10.3.2010 12:52 (shimano).
17 godina
offline
RE: O svemiru
shimano kaže...

sve je to ok,samo možda ipak filozofija ne mora nužno biti u nekoj potrazi za istinom.

a što se tiče podjele,to i ne može biti,jer znanost ne može niti započeti neki proces dok nema pretpostavke,znači filozofije.no ipak je ovo o svemiru pa možda ne bi trebalo previše tu filozofirati (ja prvi)Belji se.

Misliš drugi... priteka sam te xD

 

sry na OT. :)

Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice