O svemiru

Knjiga nije jako stara ali sam je čitao pred dosta vremena i sjećam se da tip ima svoj odgovor na sve pa i na einsteinovu teoriju relativnosti. Probaj nabavit knjigu jako je interesantna.Meni je sumljiv taj foton koji se giba vaovitom putanjom kroz vakuum a svi znamo da sila ima jednoliko pravocrtno gibanje a foton se giba sam od sebe... čestice titraju gore dolje( npr. morski val) ali se ne miču dalje od svog mjesta a za fotone se smatra ovisno kako se promatraju da mogu bit i čestica i val i putuju još brzinom svijetlosti..

sto se tice ovog topica, drzim da je odlicno osmisljen.

evo nesto cinjenica:

UKRATKO o povijesti svemira

Svemir možemo podijeliti u nekoliko epoha. Iza epohe kvantne gravitacije, slijede redom epoha velikog ujedinjenja, epoha elektroslabe sile (kvarkovska epoha), leptonska epoha, fotonska epoha, epoha u kojoj svemir postaje proziran i epoha formiranja galaksija nakon koje nastupa sadašnja faza razvoja svemira. Epoha velikog ujedinjenja nastavlja se na epohu kvantne gravitacije, u trenutku kada je svemir imao temperaturu od 1032 K. Oko 10-38 sekundi nakon nastavka svemira, pri temperaturi od 1029 K, temeljna međudjelovanja - jako, slabo i elektromagnetsko - mogla su biti ujedinjena. Fluktuacije u vakumu uzrokuju ubrzanu ekspanziju, tzv. inflaciju. Svemir je u 10-34 sekundi narastao od 10-15 m do veličine deset milijuna promjera sunčevog sustava. U ovoj epohi nastaje mala asimetrija između materije i antimaterije, koje će se kasnije uglavnom poništiti, no mali višak materije stvoriti će današnji svemir. Ovaj se proces zove bariogeneza. U epohi elektroslabe sile (kvarkovska epoha), pri temperaturi od 1027 K i starosti svemira od 10-34 s, jako međudjelovanje se počinje odvajati od preostala dva koja zajedno tvore elektroslabu silu. Kvarkovi i antikvarkovi se međusobni poništavaju, a spomenuta asimetrija odgovorna je za postojanje materije u svemiru. Leptonska epoha počinje pri starosti svemira od 10-10 sekundi i pri temperaturi od 1015 K. U ovoj se epohi razdvajaju elektromagnetska i slaba sila. Pri starosti svemira od oko 10-5 s stvaraju se protoni i neutroni. Na temperaturi ispod 1011 K protoni se ubrajaju u "tvar" dok se skoro 2000 puta lakši elektroni ponašaju kao zračenje, pa, uz neutrine, doprinose termičkoj ravnoteži. Protoni i neutroni slobodno prelaze jedni u druge, no to prestaje kad se svemir ohladi do temperature od 1011 K, nakon čega prevladava prelazak iz težih neutrona u lakše protone, pri čemu se energija oslobađa. Nakon uspostave ravnoteže između procesa prelaska protona u neutrone i obrnuto, 38% nukleona (neutrona i protona) su neutroni, a 62% protoni. Oko 1 sekundu nakon nastanka svemira, pri temperaturi od 1010 K, nastaje fotonska epoha. Termička ravnoteža se više ne održava neutrinima, a istovremeno se veliki broj protona i elektrona anihilira i prelazi u fotone.

Tri minute nakon Velikog praska, pri temperaturi od 109 K stvaraju se jezgre atoma deuterija - deutroni, nakon čega nastaju jezgre elemenata težih od vodika, uglavnom helija. Ovaj proces se naziva prvotna nukleosinteza. Oko 300 000 godina nakon Velikog praska, pri temperaturi od 3000 K, svemir postaje proziran. Elektroni se s protonima vežu u vodikove atome, koji su električni neutralni, pa svemir postaje proziran za fotone. Svjetlost koja nam dolazi sa "rubova" svemira krenula je na svoj put prema nama u vrijeme zadnjih raspršenja fotona na 3000 K. Ovu je svjetlost prikupio satelit COBE (Cosmic Background Explorer), a kasnije i WMAP (Wilkinson Microwave Anisotropy Probe). Ovo je zračenje, uslijed širenja svemira, do danas ohlađeno na 2.7 K i predstavlja kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje koje su 1964. godine otkrili Arno Penzias i Robert Wilson. Milijardu godina nakon Velikog praska, počinje epoha formiranja galaksija, temeratura je pala na 18 K. Početne nehomogenosti, iako vrlo male, prouzročile su tijekom milijarde godina grupiranje tvari u nakupine - preteče protogalaksija. Od najgušćih područja nastaju prve zvijezde, od kojih one najmasivnije vrlo brzo eksplodiraju kao supernove. Svemir se nastavlja hladiti sve do današnje temperature od 2.7 K. U jezgrama zvijezda koje su nastale od jezgara vodika i helija, stvaraju se teže atomske jezgre. Ugljik, kisik, dušik i željezo stvoreni nukleosintezom u zvijezdama, raspršuju se svemirom eksplozijama supernovih, čineći osnovu za zvijezde nove generacije.

Sve je počelo 1929. godine kada je američki astronom Edwin Hubble mjerenjem brzina udaljenih galaktika (pomoću Dopplerovogpomaka njihovog spektra) u ovisnosti o njihovoj udaljenosti otkrio

1.da se velika većina galaktika udaljava od nas

2.da je brzina udaljavanja proporcionalna udaljenosti galaktike

Drugim riječima, Hubble je otkrio da se svemir širi. Ukoliko se svemir širi, to znači da je danas materija u njemu rjeđa nego što je bila ranije. Ako sada zavrtimo film unatrag, galaktike će se poćeti primicati jedna drugoj i materija će s obrnutim tokom vremena postajati sve gušća i gušća. Kako sa zgušnjavanjem temperatura raste, to će svemir postajati sve topliji i topliji, a ako to zgušnjavanje ide dovoljno daleko temperatura će postati dovoljno visoka da se raspadnu prvo atomi, a zatim i subatomske čestice. Na kraju priče (odnosno na početku) imamo svu materiju danas vidljivog svemira beskonačno sažetu i beskonačno vruću u jednoj matematičkoj točci - Velikom prasku. Da li je ovaj scenario stvarno istinit i da li je stvarno nekada vidljivi svemir bio tako malen, gust i vruć? Postoje nepobitni argumenti tome u korist.

par linkova:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Veliki_prasak

http://web.studenti.math.hr/~reynolds/zvijezde_stari.html

http://map.gsfc.nasa.gov/mission/observatory_l2.html

odem sad na google i čim sam vidio sliku odmah sam se sjetio. pa večeras su perzeidi. kako sam mogao zaboraviti na to?! prošle godine sam vršio promatranje, a sigurno bi i večeras, ali sam čisto zaboravio. ali i mjesec je dosta visoko, tako da se neće vidjeti previše...

to je pravi spektakl na nebu. to se ne smije propustiti. sad koji ste na forumu, iziđe malo na zrak na 10-15 minuta i malo udahnite svježeg zraka, okrenite se prema istoku i uživajte!

mali info

baš sam malo gledao i loše se vidi samo zbog mjeseca. da nema mjeseca, kad se oko navikne na tamu moglo bi se vidjeti do 6. magnitude, a sada se vidi do 2. ili 3. a možda i manje

ak se neko razumije u to, zna što govorim...

u to moram vidit

ja sam kolko puta vidio. za predviđanja sam koristio jedno vrijeme Orbitron, a onda Heavensat jer ima 3d prikaz neba. preporučam

Saturn Hexagon

Posto volim dokumentarce o svemiru,htio bih vas samo jedno pitanje pitati.

Znam da je ta stvar u svemiru naj opasnija zove se nekako kozmik neznam dalje.

Pa ako netko zna molio bih vas da mi kazete tocan naziv te pojave u svemiru i sta

ustvari ona radi?HVALA

I ja zaboravio

Ali sam za sutra namjestio alarm na mobitelu, a moći će ga se vidjeti dva puta.

Otiđite na ovu stranicu, registrirajte se (ne morate, ali mislim da vam ne pamti podatke ako se ne regate) i odaberite svoju lokaciju (možete upisati naziv grada, označiti na karti ili ručno upisati koordinate).

Na toj stranici se nalaze sve informacije vezane za ISS - kada se može vidjeti, kada nestaje, u kojem smjeru ga treba tražiti itd. Možete generirati i kartu neba ili tla na kojoj je označena putanja.

EDIT: evo i slike

Upravo sam pročitao ovaj tutorial za početnike. Probaj i ti.

misliš na kozmičko zračenje?

ili skinite Heavensat i redovito ažurirajte TLE zapise. meni omiljeni program za praćenje satelita