Gorive ćelije za mase

tko zna možda ga drže u ćeliji na -250 celzijevaca pa je čvrst 

Da mi je kuna za svaki pročitani članak tipa ''revolucionarna baterija, goriva ćelija, kratko punjenje, uskoro na tržištu, bla bla bla'' sad bi imao bez brige za, ak ništa drugo, natankat rezervoar do čepa.

Možda je metalni hidrid? http://www.energetika-net.com/vijesti/obnovljivi-izvori-energije/novo-rjesenje-za-spremnike-vodika-6112

 Da, ali hajde objasni kako će vodik ostati pola godine na vrh planine na toj temperaturi?
Istog trena kada spremnik nebude u stanju održavati -260 stupnjeva i ovaj prijeđe u tekuće stanje,
doći će do kaskadne reakcije i mjehurića u tekućem vodiku koje spremnik neće moći izdržati. bum.

Što ćeš, prijevodi s razumijevanjem nisu jača strana nekih Bugovaca. Ne radi se o vodiku u krutom (čvrstom) agregatnom stanju nego o skladištenju vodika u čvrstom obliku, u metalnim hidridima (npr. u obliku magnezij hidrida (MgH₂)), ugljikohidratima, ugljikovodicima i nizu drugih oblika.

Ha, čuj, vjerovatno bi gorila kad bi ju "naložio". 

Naziv "gorivna ćelija" je jasan, radi se o ćeliji koja sadrži gorivo - HJP definira pridjev "gorivni" s "koji se odnosi na gorivo". Sa druge strane, pridjev "goriv" definiran je s "koji pod određenim okolnostima gori". Pogledamo li ostale jezike, oni koriste nazive članak s gorivom, ćelija s gorivom ili gorivna ćelija, a ne gorivi članak, ćelija (članak) koji gori ili slično. Da je engleski naziv npr. "combustible cell", onda bi izraz goriva ćelija bio ispravan. Gorivna ćelija ne izgara, ono što gori je gorivo unutar nje.

Uzmimo za primjer H₂-O₂PEMFC - u ćeliji, na anodi se uz pomoć katalizatora odvija oksidacija goriva, vodika, koji otpušta elektrone. Struja elektrona se s anode vodi kroz strujni krug (gdje se obavlja neki rad) prema katodi. Ioni vodika (tj. protoni) prolaze kroz membranu sa anode prema katodi. Na katodu se dovodi kisik, gdje se odvija proces redukcije - jedan atom kisika reagira s dva protona koji su prošli kroz membranu i dva elektrona koji su prošli kroz strujni krug, te se dobiva jedna molekula vode i 572 kJ energije. Dakle, vodik u ćeliji izgara (oksidira), ali za razliku od klasičnog gorenja vodika u prisutnosti kisika, količine tvari koje sudjeluju u reakciji su znatno manje, te je ukupna količina topline koja se otpušta znatno manja (PEMFC tipično rade na temperaturama između 40 i 90 °C) i ne dolazi do pojave svjetlosti u obliku žara ili plamena, što podrazumijevamo pod pojmom "gorenje".

Da zaključim - "gorivna ćelija" da, "goriva ćelija" ne - zato što ćelija ne gori, nego sadrži gorivo.

EDIT: Našao sam neke detalje o tehnologiji Aquafairyjevih ćelija. Koriste H₂-zrak PEMFC; u modelu za mobilne uređaje je ćelija snage 2,5 W (5,2V, 0,5A), a spremnik vodika je kalcijev hidrid (CaH₂). Dodavanjem vode, iz manje od 3 kubična centimetra hidrida (pločica 38x38x2 mm), može se izvući oko 4,5 litara vodika, što omogućava proizvodnju 5 Wh energije putem gorivne ćelije. Veći model (7 kg) je snage 200 W i proizvodi 200 Wh energije. Model za seizmometre (3 kg) ima malu ćeliju snage 0,5 W, ali velik spremnik vodika, tako da proizvodi 400 Wh energije.

Ove su proizvode pokazali još prije godinu dana (sredinom rujna 2012.), s najavom prikaza na CEATEC-u 2012. i planiranim izlaskom na tržište u proljeće 2013. godine, ali je očito da kasne (glasine su da je problem u upravljačkim krugovima) - novi datum izlaska na tržište je 2014. godina.

 Ne diraj pismenost ako i dalje misliš brkati č i ć...

 Dobar izgovor zlata vrijedi  Ispravljeno!