MS DOS Editor za – MacOS, Linux i čak - Windowse

Hvala, ova vijest me potaknula na to da naučim neki novi text editor. Dvojio sam između editora Edit i vim, nakon kraćeg dumanja, odluka je pala na editor vim.

Prvo sam dakle ukucao 'man vim' u konzolu, tek toliko da se prisjetim kako se ono izlazi iz vim-a. (izlazi se tako da se par puta stisne tipka ESC , ulazak u Normal mode,te se onda ukuca naredba ':q!'), ostatak učenja je išao lagano ako skužiš sistem.

Najbolja naredba u vimu za sada mi je ':r !<shell naredba>', jer možeš iz šela dobit tekst direktno u editor, na primjer: ':r !date', rezultat:
Tue Jul 8 05:53:56 PM CEST 2025

Ovo pišem iz vim editora (kasnije ću samo pejstat u web stranicu), od sada je to moj glavni editor za sve, hvala, i pozdrav iz vim-a.

 -ponekad nostalgično kad zatrebam q-quick basic (jer je edit njegov dio)..

-iz članka, naslov-podnaslov..

.. i radi na Windows, macOS i, iznenađujuće, na Linuxu.

-nije iznenađujuće, ekšli je najnormalnije, jer je to sve x86 platforma, kompatibilno, tj win-lin-mac su do novog mac-arm-m cpu ista platforma, time lowlevel iste mogućnosti-kompatibilnost, ono što ne ovisi o osu ili driveru .. nativno, kao bios ili boot medij.. odnosno sve od prvih 16-32bit cpu kao at286-386.. postoji zajednički-osnovni kompatibilan dio, prvih 640kb rama, dok se ostatak memorije dohvaća memorijskim managerima-translacija-tablica.. tj kao i hdd-cilindri-clusteri-kapaciteti itd. a to sve nasljedno može svaka x86 platforma-cpu-računalo, ako je x86 kompatibilna.

-ne miješati ms politiku kad nešto želi pa podržava kao driveri u danima win8 i druga faza win10 kad kreće gašenje tog supporta-abandanje, odbacivanjem starih drivera i time problem jer juzer ne može pribaviti novi koji mora biti certificiran s odgovarajućim verzijskim brojem ili ga installer ignorira.. mada je sam driver recimo isti jer se hw time i driver ne mora mijenjati, teoretski beskonačno.. tj paketi drivera kao za mrežu traže noviju verziju tek kad dođe novi čip kojeg logično u starijem nije bilo jer nije postojao.. sve ostalo teoretski je vječno, osim kad ms to ne želi.. umjetno kemijanje, kao i tzv dos mod, boot računala u tom starom modu, ono što je danas pod legacy biosom vs uefi-novo... čime dodatno onemogući boot bilo kojeg starijeg osa npr xp ..

-što će reć, nije da računalo ne može, da je nešto problem kompatibilnosit, jer to je sve ista x86 platforma, nego guranje i lažni uvjeti koji onemoguće ono što je nativno kompatibilno dok je dovoljno da bios ne nudi opciju izbora što je tek nonsens ako imamo izbornik s jednom stavkom što zna biti u novijim računalima pogotovo laptopi.. samo uefi, ne legacy, time tpm-gpt-secboot i ostalo što uvjetuju.. i to opet lažno kao win11 uvjete, koji to nisu, tj to vrijedi za home-pro obične juzerske licence, dok iot naravno ima za sve, uređaje, bez tih lažnih uvjeta, tj isti je os, samo je razlika u licenci i installer-skripti koja nešto uvjetuje dok druga ne uvjetuje.. i fix izmjena zapisa u reg ili rufus.. pri čemu je sam win-os-iso isti, on se ne mijenja, ne dira, ni jedan file.. mijenja se lažni uvjet-kriterij installera i to povezano s licencom, ne sa samim osom, jer on može.. jer je x86..

-ili .. što je os kao win (lin-mac..) .. recimo nakupina drivera, gui, manageri + appsi.. prisjetite se prastarih računala kao komodorac-spektrum.. i kaseta-učitavanja.. lodaer je učitavao soft-app-igru, start-stop i run-pokretanje kad je učitano.. nema osa, bios-paljenje i loader konkretne apps-igre.. nema ostatka, nema drivera, nema posrednika.. tj igra ili app je u sebi imala sve što joj je potrebno, zvuk-sliku, kontrole, .. nakon tog dolazi os, paralelizam-multitasking, os koji radi u pozadini kao shell, kao loader-upravljač... i tad dolazi do potrebe za npr driverom za npr printer, zvuk, gpu.. do tad je to radila svaka apps za sebe interno.. tj os je nešto kao poveznica-nakupina drivera, tj onog dijela koji pristupa hw-u -backendu i posreduje prema korisniku-apps-frontendu.. za što nam danas treba driver koji će spojiti hw-sw.. kao što nam za struju treba žica ili cijev za vodu.. uz razliku da sad ne radi jedna apps s potpunim direktnim pristupm nego paralelno-multi.. i to je to.. osnova je ista, od turinga nadalje :)

-pa sve do univerzalne kompatibilnosti bilo kojeg stroja, računala.. ono što je turing riješio, pri čemu je sporedno ima li računalo npr 8 bit ili 64bit širinu registra-sabirnice, to je samo širina-količina, kao što su autoceste s više traka i dalje ceste.. i teoretski svako računalo bez da razmišljamo o osu, može istim pravilima-algoritmom-aplikacijom odraditi bilo koji task koji smo programirali-digitalizirali-zadali.. npr zbrajanje, množenje.. kao primjer jednostavnih-osnovnih algoritama koji se ponavljaju do cilja-riješenja ili labirint itd... i osnova komunikacije, protokola, kad u hendšejku dvije strane razmjene komunikacijske protokole koje podržavaju kao start-stop bit i brzina.. primjetiti, ne moramo znati što je s druge strane, koji telefon, računalo.. uređaj, ili koji os-soft.. tj do icq i takvih mrežnih mesenđera nije bilo važno koji uređaj ili soft koristi druga strana, jer se prenose podatci-razgovor-komunikacija.. i boli nas kiki kako to radi druga strana, važno je da primi-pošalje poruku koju će prevesti-razumjeti..

-the-mreža bi bio takav nad-os, kad os nije važan ili apps, tj nije važno tipkamo li slova u wordu ili editoru iz naslova, ako na kraju priče dobijemo isti papirnati tisak-sadržaj koji s druge strane netko pročita.. a posrednici su driveri-osevi-prevoditelji-linkeri.. samo posrednici, kao što je poštar samo dostavljač pisma-poruke a čitatelj mora znati jezik-pismo da bi poruku pročitao ili napisao.

-kad na to dodamo, npr hw je bio isti-identičan za win-lin-maca, ms je radio office, dakle i word na win ili macu.. tad umjesto univerzalnog fileformata kao txt ta app može slati svoj vlastiti format i isti soft će na drugoj strani to pravilno pročitati-prikazati.. odnosno u tom je bio problem, desetljeće prije.. kao i kodne stranice za fontove-slova, prikaz točnog-identičnog ili raspadanje, za što je ms više puta bio i kažnjavan do uvođenja open standarda itd.. što će reć.. računala-osevi su sličniji 'istiji' nego što to biz kao ms želi da juzer vidi-zna ili razmišlja.. ms ne želi.. želi suprotno, jer ima vlastite interese.

-može li sve biti kompatibilno? -može i je.. realnost, tj kad nije to je primarno umjetna-stvorena nekompatibilnost ili još gore.. patenti-licence-vlasništva.. koja brane brand-logo-ime i time onemogućavaju bez dozvole vlasnika bilo što.. a dozvola uključuje novac-plaćanje, ovisnost.. pa zato postoji 'stotine' recimo video kodeka-standarda jer vlasnici njima zarađuju-kontroliraju tržište-branšu u recimo video edtiting softu itd.. biznis i copyright, vlasništva.. to je ono što stvara umjetni problem, no problem time postane stvaran-realan na način da nešto (ne)radi a juzeru je jedino to bitno, tj kao da auto može biti ispravan ali ako nema goriva tad je beskoristan jednako kao i neispravan.. ne radi, nije važno zašto.. a odgovor je zbog interesa.